Članak 70. (treadmill)

“Od pokuđenih svojstava naveli bi: strah od siromaštva, zamjeranje onome ko zna ili je moćan, zloba, zavidnost, krivotvorenje, želja za dugim životom radi uživanja, uzdizanje, hvalisanje, srdžba, neprijateljstvo, požuda, uobraženost, rasipnost, veličanje bogatih, omalovažavanje siromašnih, oholost, gubljenje straha od Allaha dž.š., rivalstvo, preizražena želja za govorom, umišljenost, varanje, iznošenje tuđih mahana, izdaja, grubost, radost za onim što dunjaluk donosi, a žalost za onim što odnosi, nedostatak stida, nedostatak milosti….

Sve su ovo primjeri ljudskog srca koje je postalo žarištem i mjestom nastanka svega lošeg i opasnog. Nasuprot ovome srcu je srce koje je izvor i vrelo pokornosti i blizine Allahu dž.š. Nauka koja ova pitanja tretira je nauka o Ahiretu. Ona je, po fetvi uleme o Ahiretu, ‘fardi ajn’ , i onaj ko je zapostavi bit će uništen od Vladara vladara na Ahiretu, isto kao što će onaj ko zapostavi dunjalučke obaveze biti kažnjen od strane vladara ovoga svijeta, po fetvi i odluci pravnika dunjaluka. Prema tome, ‘fardi ajn’ fakih posmatra iz perspektive dunjaluka, a duhovna ulema iz perspektive Ahireta.

Tako npr. ako bi pravnika upitali o ovim duhovnim vrijednostima, o iskrenosti, pouzdanju u Allaha dž.š., čuvanju od licemjerja i dvoličnosti, on bi otezao sa odgovorom, mada su to sve stvari koje su ‘fardi ajn’ , zbog kojih, ako se zapostave, slijedi i njegov propust na Ahiretu. Ali, kada bi mu postavio pitanje o zakletvi, prioritetu, razvodu braka i sličnim temama, odmah bi ti dao odgovor i ponudio tomove knjiga u kojima su rješenja za najkompliciranije slučajeve, ali mi danas nemamo puno koristi od toga.

Mi se danas zamaramo učeći i pamteći tu materiju i pri tome zapostavljamo ono što je aktuelno i važno za duh i vjeru. Ako se upita da objasni ovaj stav (fakih) će reći : «Ovo izučavamo jer je to vjerska nauka, jer je to ‘fardi kifaje’ , a razumnom i mudrom je jasno, da bi on, kad bi istinski vodio brigu o ‘ fardi kifaje’ , da bi prije toga dao prioritet izučavanju ‘ fardi ajna’.

Koliko je naših gradova u kojima nema ljekara osim nemuslimana (ehluzzimmeti) , a svjedočenje ovih ljekara, po šerijatu, nije dozvoljeno po nekim fikhskim propisima. Zemlja je puna pravnika i onih koji izdaju fetve, ali bi trebalo dati odgovor na pitanje: « Na osnovu čega pravnici forsiraju nauku koju su mnogi prihvatili, a zapostavljaju onu oblast u kojoj nema niko da djeluje?»

Da li je razlog tome, što se izučavanjem medicine, ne može doći do uprave nad vakufima, posjedovanja i vlasništva nad jetimskim kapitalom, obnašanje sudstva i vlasti, napredovanje na položajima i dominiranja nad neistomišljenicima i protivnicima? Vjerske nauke će išćeznuti zbog loše uleme! Utječemo se Allahu dž.š., da nas spasi iz ove zablude, na koju se Milostivi ljuti, a šejtan joj se raduje.

Pogledajmo kako je istinska ulema cijenila one koji su poznavali unutarnje nauke i gospodarili ljudskim srcima. Onako kako čini dijete u mektebu, tako bi imam Šafija , da je Allah sa njim zadovoljan, došao pred Šejha er-Raija i pitao ga : « kako da postupim u tom i tom slučaju?» Pitali su ga : « Zar čovjek tvog profila treba da traži odgovor od jednog beduina?» Odgovorio je: «Ovaj čovjek zna ono što mi ne znamo!» Poznato je isto tako , da su Ahmed ibn Hanbel i Jahja ibn Muin, koji su se razišli po nekom pitanju, otišli kod Ma'rufa el-Kerhija i tražili od njega odgovor, mada on nije bio naučnik njihovog ranga…..”

Gazali

 

Vidim da muslimani u nekim stvarima trče u mjestu…..nikada krenuti dalje, naprijed. Ovo je ujedno i jedan od dokaza da danas neke stvri nisu ništa GORE nego su bile onda, nekada, i da ne treba sad toliko dizati hampu na muslimane i tražiti od njih perfekciju kad nije bila ni u boljim vremenima, iako je vrijeme Gazalija bilo isto tako težak period po mnogim stvarima..biće inšaallah, još ovakvih postova iz kojih će se moći izvući isti ili sličan zaključak.