Jarrrrane…ne znam jel se tebi to desilo, al’ meni jest, i to nekoliko puta!
Naime, desilo se nekoliko puta da vidim čovjeka da pođe dolazit u džamiju, klanja, i bude ti drago zbog toga, znaš ga od prije…ali fazon je u tome što ga nikkako ne mogu smislit, ne može ga moje srce iskreno prihvatiti i zavoljeti kako bi trebalo…a zbog nečega što znam o njemu iz vremena prije njegovog pokajanja. :/ ..mislim ne radi se tu o mržnji već o nekakvom antagonizmu,odbojnosti… šta ti ja znam, znaš ono ba kad nekog nemoš smislit..nije da mu želiš zlo, al nemoj mi predoči nikkako…ako se sjedi za stolom i ti si tu, neka, ja ću produžit jer me jeza neka fata katte čujem…razumješ sad?!
Mislim , prihvatam ja to da si ti samnom u saffu, nije nikki problem, al kad predam selam ja odo na drugi kraj, i svjedočiću pred drugima da si vjernik, i neču govoriti o tebi loše..
Obisiga, al tako je!
Znam sve, sve ono, ..treba vjernik voljeti vjernika, ne smije ga mrziti ( al opet velim nije to ta mržnja prava)….naumpanu ti ashabi r.a. pa se zapitaš , đe sam ja tu ba 🙁 ,..pa crnjak te uzme..ne valjaš ti, možda je čoek ok, al ti nisi dobar nikkako..
I ne radi se tu o nekome koga si vidio jednom možda pa ti nije lego zbog nečega, nekog postupka , u tom momentu, pa kasnije vidiš da si fulio u procjeni, jok to, nego dakle o ljudima koje znaš od ranije vaki-naki , možda si im'o i neka lična negativna iskustva sa njima itd….
I tako u cnjaku, kontaš i razmišljaš, nemere to tako više, daj traži rješenje..al kako?! Ok , pravedan moraš bit prema njemu, i to je lakši dio, al’ kako promijeniti osjećaje koje gajiš prema njemu…,možeš li ih uopšte ikako i promijeniti?!
Dakle tvoj razum i srce su se sukobili, našli u nedoumici, bez rješenja..a ako se u nečemu ne slažeš , ne samo sa drugima već i sa samim sobom, pa obrati se brte mili Allahu dž.š. i Poslaniku a.s. ..vidi ima li za takvo stanje i situaciju rješenje i primjer..konkretan ili opći i inšaaallah, naći ćeš..
I tako sam ja tražio i našao primjer…koji opet dakle govori o tome da je islam vjera koja je dala rjašenje za sve, da je Poslanik a.s. dao primjer za sve..da je islam vjera realnosti a ne želja i utopije. ( u kršćanstvu npr. toga nema, jer na primjeru braka samo vidiš koliko se tu ne uvažava realnost i ljudska priroda, pa tako ne postoji mogućnost rastave braka makar se i partneri i zamrzili i njihov zajednički život postao nepodnošljiv )
Tako ti dakleM , ja nađem smiraj srca u sljedećem primjeru iz sunneta Poslanika a.s….a radi se o slučaju Vahšija r.a. , ashaba, koji je prije primanja islama, ubio voljenog amidžu Poslanika a.s. ,Hamzu r.a….nakon što je primio islam, Poslanik a.s. mu se obratio riječima:
“Koliko je moguce radi na tome da se mnogo ne susrecemo! Jer kad god te vidim, sjetit cu se Hamze i mozda ti ne poklonim dovoljno paznje i samilosti. Na taj nacin, ti bi se osjecao nesretnim, a ja ne bih u potpunosti izvrsio svoju duznost.”373(Taberani, el-Mu'dzemul-evsat, 2/222.; Ibn Hisam, es-Siretu'n-nebevijje, 4/20.; Ibn
Abdilberr, el-hti'Ab, 4/1565.)
Dakle, vidimo da srce Poslanika a.s. nije moglo da u potpunosti osjeti samilost prema Vahšiju, ali isto tako, Poslanik a.s. mu nije učinio nepravdu odbacujući ga, naprotiv, on a.s. lično ga je pozivao na pokajanje i primanje islama.
Ono što hoći kazat je to dakle, da neke stvari, posebno stvari srca, koje su jače od nas, treba na neki način prihvatiti i ne dozvoliti da nam to postane prepreka ili da još više padamo u očaj i da sebe omalovažavamo…to je sve realnost i nešto što se dešavalo i boljima od nas. Treba sve to hrabro prihvatiti i najbitnije, nikome ne pravdu ne nanijeti svojim postupcima.
Također, vidimo i da bi trebalo na lijep način tim ljudima saopštiti naše stanje i emocije prema njima, a oni, ako su iskreni će to razumjeti i prihvatiti, a kako i ne bi, jer i oni su ljudi, i njima se to dešava kao i nama ili će se dešavati.
I ovo su svakako izuzetne situacije, ono što treba i kako treba svi ugl. znamo, to te odnose prema vjernicima i to, al’ eto, ovo su neki izuzeci sa kojima se ipak svi mi susrećemo, bitno je da razumijemo da je to sve život i da ga treba živjeti…smo opušteno 😉
Et’ to toliko samo …
i jah još…negore mi je skontat naslov za post tj. članak, zato ću od sad stavljat brojeve samo i eventualno , ako mi šta naumpane u zagradi dodat..et!