Doživljaj voljenja, sviđanja, uživanja u nečemu bez želje da se to nešto ima je doživljaj o kojem je govorio Suzuki kada je uspoređivao japansku i englesku pjesmu (vidi I. poglavlje). Modernom zapadnjaku zaista nije lako uživati bez imanja.Međutim to nam nije ni potpuno strano. Suzukijev primjer,koji se odnosi na cvijet, ne bi se mogao primijeniti kad bi se odnosio na planinu, tratinu ili bilo što drugo što ne bi bilo moguće fizički ponijeti sa sobom. Mnogi ljudi, dakako, ili velika većina njih, zaista ne vide planinu, osim kao kliše.
Umjesto da je vide, oni bi željeli znati njeno ime i njenu visinu ili bi poželjeli na nju se popeti, što bi bio samo drugi oblik zaposjedanja. Ali postoje i takvi koji su sposobni da zaista vide planinu i u njoj uživaju. Isto tako je moguće reći o muzičkim djelima: naime kupovanje gramofonskih ploča s glazbom koju netko voli može biti čin posjedovanja djela i možda većina ljudi koji uživaju u umjetnosti zaista »troši« umjetnost. Ali manjina vjerojatno još uvijek reagira na muziku i umjetnost istinskom radošću i bez ikakvog poriva »imanja«.
….
Najznačajniji primjer uživanja bez čežnje za imanjem onoga u čemu se uživa moguće je naći u međuljudskim odnosima.
Muškarac i žena mogu zajedno uživati na mnogo načina: mogu voljeti stav, ukus, ideje, temperament ili cijelu ličnost drugoga. Ali samo u onih koji moraju imati ono što vole, to će uzajamno uživanje uzrokovati želju za seksualnim posjedovanjem. Onima u kojima prevladava modus bivanja druga je osoba prijatna pa i seksualno privlačna, a da ju se, da bi se u njoj uživalo, ne mora ubrati, prema Tennysonovim riječima u ranije navedenoj pjesmi.
Osobe orijentirane na imanje žele imati osobu koja im se sviđa ili kojoj se dive. Tu je pojavu moguće uočiti u odnosima između roditelja i njihove djece, između učitelja i njihovih učenika, među prijateljima. Nijedan partner ne biva zadovoljan ako s drugim samo uživa već svaki želi imati drugu osobu za sebe. Zbog toga je svaki partner ljubomoran na drugoga koji, opet, želi »imati« prvoga. Svaki partner traži drugoga kao što mornar nakon brodoloma traži dasku — radi opstanka. Najvećim dijelom su odnosi zasnovani na imanju teški, opterećeni, puni sukoba i ljubomore.
E.Fromm
‘ Šta te sada sprečava da je zaprosiš?’ On reče: ‘ Tako mi Allaha, dž.š., neću dozvoliti da Kurejšije o meni pričaju kako sam svoje stihove o njoj citirao iz niskih pobuda i želje za grijehom.’ – Ibn Qajjim, Vrt ljubavi
U jednom ne tako davnom vremenskom periodu imao sam jako kratak susret sa djelima Ibn Qaima. Zaista me čovjek oduševio načinom razmišljanja, velikom mudrošću i istinskim dubokoumnim porukama.
da, meni inače uz Gazalija najdraži pisac