Category: Uncategorized

26 komada mi sqwo izbroja po tijelu ujeda nečeg, valjda komarca.  Samo bi se češ’o i naumpane mi onaj crtani , onaj pas i buha, pa kad se ne smije češat pas, pa krhne onog mačka a on ga onda onim kandžama išćeše ko budala 😀

 

Ovih dana hem ugrijalo, hem radno pravo na svim poljima, nemam baš vremena za neke stvari ili kad imam nemerem brte, ne budem nizašta, samo nako znam blejat i ležim dok ne zakunjam. Ne da mi se čitat knjiga koju sam počeo, a glavni likovi u njoj su Frojd i Niče 😀 , al roman ba …zanimljiva je za sad, s početka, viććemo dok se zakuha.

 

Nego da ja napišem šta sam imo na umu…dakleM:

Da bi se čovjek razvio, u psihološkom i karkternom smislu u zdravu osobu, on mora odrastati i biti okružen u djetinjstvu, sa dvije ljubavi. Majčinskom i očevom.

Te dvije ljubavi su sasvim različite i svaka ima svoju posebnu ulogu u razvoju djeteta i svaki poremećaj samih tih ljubavi tj. ako one nisu onakve kakve bi trebale biti, uzrokovaće devijacije u psihi i karakteru buduće osobe.

Majčinska ljubav je bezuvjetna i ona se “ne zarađuje”, majka voli djete samo zato jer je njeno i ta vrsta ljubavi odgovara čovjeku tj. da ima nekoga ko će ga voliti bezuvjetno, nekoga u kome će imati uvijek podršku, zaštitu, oslonac i utočište. Ta ljubav umiruje i daje osjećaj bitnosti da si voljen zbog onoga što jesi! Negativan aspekt te ljubavi je taj što ako nje nema, ona se ne može zaraditi niti steći, djete/čovjek ostaje prazan i uskraćen za bitnost postojanja itd. Ova ljubav potpuno odgovara djetetovim potrebama dok je mali.

Kasnije se javlja i potreba za očevom ljubavi. Očeva ljubav predstavlja drugi svijet, svijet misli, reda, zakona, discipline, rada itd. Otac je taj koji uvodi dijete u svijet i poučava ga. Očeva ljubav je uvjetna i ona se zaslužuje “Volim te jer si ispunio očekivanja, što vršiš svoju dužnost, što si sličan meni” (cit. E.Fromm) Negativan aspek ove ljubavi je taj što se ona mora zaslužiti i ukoliko se ne zasluži, onda izostaje. Pozitivno je to što se ona može zaslužiti , a to znači da sam ja u stanju da nešto učinim da je zaslužim. To me tjera na rad i akciju.

 

“Majčina i očeva stanovišta prema djetetu odgovaraju djetinjim vlastitim potrebama. Djetetu su potrebne majčina bezuvjetna ljubav i briga i fiziološki i psihički. Djetetu je poslije šeste godine potrebna očeva ljubav, njegov autoritet i vodstvo. Majčina je uloga da usadi u dijete osjećaj sigurnosti, dok ga otac poučava i vodi kako bi se mogao suočiti s problemima koje mu zadaje društvo u kojem se rodio. U idealnom slučaju majčina ljubav ne sprečava dijete da se razvije, ne pokušava iskoristiti njegovu bespomoćnost. Majka mora vjerovati u život i stoga ne smije pokazati pretjeranu zabrinutost da ne bi zarazila dijete svojim nespokojstvom. U njezin život mora biti utkana želja da dijete postane neovisno i da se na kraju od nje odvoji. Očeva bi se ljubav morala ravnati prema načelima i očekivanjima; ona bi morala biti više strpljiva i snošljiva nego zastrašujuća i autoritativna. Ona bi morala dijete koje raste sve više osposobljavati i morala bi mu na kraju dopustiti da postane vlastiti autoritet i da se oslobodi očeva……U tom razvoju od sklonosti usredotočene u majci do sklonosti usredotočene u ocu i njihove konačne sinteze nalazi se osnova mentalnog zdravlja i dostizanja zrelosti” (E. Fromm) 

 

Svaka promjena uloga oca i majke ili nedostatak, kao što rekoh, vodiće u manje ili veće devijacije ličnosti.

 

Kada sada pogledamo u islam, lahko se može zapaziti da islam obje ove vrste ljubavi pruža čovjeku i na taj način ga usmjerava ili čak i popravlja njegov karakter tokom cijelog njegovog života. Dakle, oba aspekta i majčinske i očeve ljubavi su zastupljeni u islamu, a mislim u teološkom smislu.

 

Vjernik treba da vjeruje da je Allahova ljubav prema njemu i ljudima općenito, kao i Njegova milost, bezgranična. Vjernik vjeruje da je Allah kadar da oprosti sve grijehe samo iz svoje milosti i ljubavi prema ljudima, bez obzira koliki su. Vjernik vjeruje da će ući u džennet samo božijom milošću a ne zbog svojih dijela. Vjernik vjeruje da je Božija milost prevagnula nad njegovom strogošću. Vjernik vjeruje u bezuvjetnu Allahovu ljubav prema stvorenjima kada vidi da Allah bez ikakvog traženja protuusluge , dalje ljudima hranu, vodu, zrak, sam život i druge blagodati. Vjernik nikad ne gubi nadu u Allahovu milost. I sve ovo je samo nastavak one vrste majčinske ljubavi.

 

Sa druge strane, vjernik isto tako vjeruje da mora da se trudi i radi, da čini dobro, kako bi zaslužio oprost i nagradu, jer on ne zna za što je stvoren, za Džennet ili Džehennem. Vjernik ima i strah da bi mogao završiti u vatri, vjernik se boji i Božije kazne i srdžbe. Ali vjerik zna da sve to može izbjeći svojom pokornošću, trudom i radom uz Allahovu milost. I ovo bi bio nastavak očinjskog aspekta ljubavi.

 

Dakle, vjernik je uvijek između nade i straha, nikada ne skreće u samo jedno od ovo dvoga, jer svako skretanje, kao što i poremećaj između majčinske i očeve ljubavi, vodi u devijacije, odvodi sa srednjeg puta u ekstremizam , bilo desni bilo lijevi.

 

Dakle u ovom vidim da islam u potpunosti odgovara ljudskoj psihi i upućuje na razvoj zdrave ličnosti.

Danas kontam o vodi opet malo, i o onom eksperimentu M.Emota i kako riječi utiču na formiranje te molekularne strukture vode. Kao što sam i prvi put rek’o, naučnici vele da je voda dakle najveća potencijalna memorija, što znači da voda nekako čuje, vidi, osjeća oko sebe šta se dešava.

Kontam, haj ok, to onda znači da voda razumije sve jezike svijeta!? Jer na kojem god jeziku joj govoriš ona se mijenja i struktuiše molekule, jel’ jer kao čuje i razumije šta joj pričaš.

Al , opet kontam, možda nije fazon u jeziku, možda jest malo, ali je više fazon u emocijama! Da voda dakle osjeća emociju kojom je okružena!

Kao što i ljudi osjećaju stanje drugog insana, nekada i ne progovorivši sa njim ili njom ništa, nekada samo iz viđenja, nekada ćak i iz šutnje a ne nužno iz govora..

 

Nedavno su naučnici otkrili i to da se ispod površine Zemlje, na poprilično velikoj dubini, nalaze ogromne zalihe vode, veće nego sav voda na površini što je. ( evo jedan članak o tome ovdje )

To mi ima nekako logike, kad razmišljam o izvorima na vrhovima planina i kako voda iz njih non stop izvire u jakom mlazu.

Problem je danas što vode , kažu sve više nestaje. Zapravo , nije onda da je nestaje, nego voda jednostavno ulazi u Zemlju i više ne izlazi iz nje!

Neće ,……… ne želi da izađe!

Zašto, pa zato jer je svijet danas mnogo pokvareniji i mnogo je više zla u ljudima nego prije, i to zlo stalno raste. Danas je dobro i vrlina nepoželjno i uzeto kao zlo, a opačine postaju pohvalne i poželjne , nešto napredno i IN.

Zbog svega toga u ljudima se, jer ljudi bolan ipak u sebi znaju, makar i javno odobravali i podržavali zlo i opačine , da je sve to loše, i zbog toga se, izmeđ’ ostalog i otuđuju od sebe, ljudi i svijeta, zbog toga su negativne emocije, stresovi tuge depresije danas najraširenija stanja na Zemlji.

 

Voda sve to osjeća i jednostavno ne želi da bude u tom opakom svijetu, zato i ne izlazi, ostaje u dubinama, a mi sve više žednimo, ne samo za vodom, nego i za spasom od ovakvog stanja svijeta…

 

 

Hoćul’ dobit pos’o? –  Neam pojma, možda hoću, možda neću.

A hoćul’ se razbolit od nečeg? – Neam pojma, more bit, a more i ne bit.

Hoćel mi s djeca iškolovat fino i poudat fino? – Neam pojma ni to, možda hoće , možda neće.

Hoćel’ mi ljetina bit rodna? – E ni to ne znam pojma, možda hoće a možda neće.

A hoćul’ sutra prespat na pos’o? – Ne bi treb’o, al’ i to je moguće.

Hoćel’ mi zaribat motor jer nisam nikako mijenj’o još ulje? – Možda, a možda i ne.

Hoćul’ obać familiju i prijatelje u inozemstvu? – E sumnjam, al nikad ne reci nikad.

Hoćel bit dobar sok od matičnjaka, ko’ što mi je bio dobar i od koprive, divlje nane i ev’ sad zohve? – Ne znam fakat, al treb’o bi, a možda i neće valjat ništa.

I tako dalje , i tako dalje….malih milion pitanja, i na svako je odgovor nesiguran, možda da a možda i ne.

Ima samo jedno, što je 100% sigurno da je odgovor DA.

A to pitanje je: Hoćul’ umrt?

E hoćeš jaro da si još tol’ki!

To će te sigurno strefit kad-tad i nema šanse da te mimoiđe! 😛 😀

 

Zato se spremaj za taj momenat, kada ti neće pomoći ni blago ni zlato ni djeca ni prijatelji, niko jarrane, sam ideš sa svojim djelima, pa ti gledaj sa kakvim ćeš otići.

 

“Svaka duša smrt će okusiti, a samo ćete na Sudnjem danu u potpunosti dobiti plaće vaše! Pa ko bude od Vatre udaljen i u Džennet uveden, uspio je! A život na ovom svijetu samo je varljivo naslađivanje” ( Ali Imran, 185)

 

ps. a nemaš pojma kaćete strefit, morebit i dok ovo čitaš 😛

Imam prijatelja, ima oko 45g. i danas dan se boji vukodlaka 😀

Al’ nisam o tome htio. Nrgo, ovih dana je eto bio pun Mjesec, pomalo crvenkast. Poznato je da Mjesec privlači vodenu masu sa Zemje i uzrokuje plimu i oseku. Kad je pun, onda je i plima jača.

Vjerovatno ste čitali i neka istraživanja o tome kako se za vrijeme punog Mjeseca, desi najviše krivičnih djela.

Znači da je to dvoje u neposrednoj vezi.

Pošto je i čovjek kao Zemlja od oko 70ak% vode u sebi, znači da Mjesec itekako povuče i navuče tu vodu u čovjeku…ta H2O nekako krene neđe il se navuče đegod i to sigurno insana učini mnogo nervoznijim, razdražljivijim, ugasi mu inhibitorske mhanizme i sl. Nešto slično kad čovjek dehidrira pa ima i laane glavobolje.

Znai da voda nekako u insanu ne bude ondj gdje treba, a voda uvije treba da gasi vatru. Šejtani su od vatre, a po hadisu “kolaju po čovjeku kao što kola krv” , a nejma vode da ih gasi.

Ali i ovdje vidimo genijalnost islama kroz riječi Poslanika a.s. , a “on ne govori po hiru svome, to je objava koja mu se obznanjuje” , u kojima Poslanik a.s. preporučuje da se poste tzv. bijeli dani, a to su dani sredine lunarnog mjeseca , dakle baš kada je pun mjesec.

Post čovjeka umiri, osim što ga tjelesno malo iscrpi tj. istroši ga i onda nema energije da se strasti razbuktavaju i potiču, baš kao kada se radnik na njivi vraća kući nakon cjelodnevnog napornog kopanja po užegom danu, isto tako post i kroz karakter insana djeluje da ne učini nešto loše, jer svaki postač se borbom sa samim sobom tj. džihadom, sputava od loših misli , riječi i djela.

 

et’ to mi na umu…i da, ne boj te se vukodlaka, vukodlaci su u vašim glavama samo 😀

NeČu ništa plaho na ovu temu, samo , pošto vidim da ima nekih stvari da se piše i komentira,  pa ako koga interesuje ev neka pogleda jednu ozbiljnu debatu na ovu temu.

Inače ateisti sve vjere svrstavaju u isti koš i tako i prilaze u debatama i islamu , ali ko poznaje islam zna da je to nemoguće i metodološki neispravno.

Brat Hamza Tzortzis je inače poznat u svijetu kao jedan od najboljih logičara-filozofa, debatovao je sa mnogim ateistima, pozivao je i samog R. Dawkinsa, ovaj nije htio  ( ili smio kako ko hoće 🙂 ), ali ga je Hamza jedne prilike uhvatio na kratko 🙂 . Debatovao je i sa Kraussom, kojeg inače i sam pratim ali što se tiče nauke, evo ovdje je sa predsjednikom američkih ateista itd. itd. sa mnogim poznatim imenima iz svijeta nauke imaju debate pa možete , koga interesuje potražiti, evo ja sam odabrao ovu, jer je nekako temeljna.

 

 

 

Ko je na FB-ku, a i ko nije brte, lahko može zapaziti jednu pojavu koja je danas postala dio kolektivnog karaktera muslimana, a to je da su muslimani non-stop u nekakvim sukobima , prepirkama i svađama.

Primjetno je da su ti sukobi konstantni, da su velika većna njih trivijalni , dakle oko minornih i manje ili potpuno beznačajnih stvari, da se uvijek i iznova ponavljaju jedne te iste teme i da se nikada skoro ne rješavaju.

Nako slikovito, muslimani se ponašaju kao kada cuko ganja svoj rep u krug.

Samo se sa vremena na vrijeme napravi primirje i onda opet iznova.

Mislim da se ti sukobi,mnogo njih,  a imam i iskustva, pogrijavaju iz drugih centara, koji nalaze svoje vatrene pristalice , uglavnom među muslimanima uskog fokusa, među mladim emotivnim a neukim muslimanima, međ onima koji imaju problema sa karakterom prema kojem su i odabrali neki od puteva unutar islama, ali nisu, iskreno rečeno,  na ovu pojavu imuni ni svi ostali.

 

Zašto se ti problemi nikada ne rješavaju? Zašto su konstantno prisutni?!

 

Pa zato jer u suštini to i nisu stvarni problemi. A ako problem nije stvaran, kako ga se može riješiti, objasniti?

 

Oni služe zavaravanju da se muslimani ne suoče sa stvarnim i ozbiljnim problemima, koji po svojoj prirodi vode ozbiljnom shvatanju i rješavnju problema, dijalogu, bilo da se radi o podmetanju sa strane a bilo od bijega samih muslimana od rješavanja stvarnih problema ummeta, jer su nesposobni da rješe prave probleme i vode ummet pa zato se i zadeveravaju trivijalnim stvarima…

 

et’ to samo..

Mašaallah, vidim danas sve nekakvi pozitivni, optimistični, postovi, pa haj, neču ni ja kvarit da i ja kažem nešto pozitivno.

U mojoj neposrednoj blizini na poslu, radi nekoliko ljudi, od kojih je jedan, ma gluho i ćoravo bilo kakav je bio ba! Mislim i sad je on svakakav. Samo druge potpucava, provocira, omalovažava, zakuhava između drugih itd. itd. al meni je najgore od toga svega padalo kada psuje. To su, osim onih naših “redovnih” psovki, gdje ovi međusobom normalno psuju mater i djecu pa Boga (neuzubillahi) , u zadnjih jedno 1-2 godinu im se uvuklo u naviku da psuju Allaha , dakle ne koriste titulu Bog nego baš kažu Allaha (ime) , neuzubillahi…i to sve nominalni muslimani, Bošnjaci.

Ne bi sad da ulazim u to da to nije fino, ako ništa barem iz respekta drugih oko tebe koji su možda vjernici, ili iz možda nekog nacionalnog razloga pa da čovjek neće da psuje neke svoje svetinje, da pokaže poštovanje prema svom, jer ako ne poštuje svoje neće ni tuđe,jel’.

Ali to je tako užasno čuti da sam ja , tako mi Allaha, bio na rubu nervnog sloma i dolazilo mi da u takvim momentima i fizički nasrnem na njega, jer sam se fakat nalazio u toj nekakvoj zoni kada ti se um pomrači, kada te nije briga za posljedice i sve ostalo. Ali sam nekako uspijevao da osaburavam, da pokažem neverbalnim porukama šta mislim i osjećam, direktno i indirektno opiminjao itd.

Što je još tu čudno, što taj a i ostali tu ,koji psuju slično, znaju dobro te neke stvari što iz mekteba što iz kuća, ali ih ni to ne sprječava da to rade.

 

Eh, u posljednje vrijeme primjetio sam da više ne psuje Allaha, pa čak ni Boga 🙂 , znam da će vjerovatno u nekim trenucima huje opsovati, ali velika je razlika kada neko dnevno 10-20 puta to psuje a onda prestane danima, sedmicama pa i mjesecima.

Čak što više, u zadnje vrijeme često čujem njega i njegovog kolegu koji tu radi sa njim, a ja sam malkice samo udaljeniji od njih, kako pričaju o vjerskim temama, kako se NADMEĆU u znanju o vjeri , čak se o OpKLADE 😀 (sic) po neto da neko nešto zna ili ne zna. Et npr. danas su se oPkladili da će sutra ili neće možda, naučiti imanske i islamske šarte, i sa prevodom 😀 . Često pjevaju ilahije itd.

Od prije jedno 3-4 mjeseca čak i učestvuje u prikupljanju mjesečnih priloga koje mi u džematu na poslu, skupljamo svaki mjesec kad je plata za humanitarne svrhe i dr.

Ja lično nikada nisam i ne volim biti napadan kada sam sa nekim pa da mu namećem neke vjerske teme i priču. Mislim da je mnogo bolje da svojim ponašanjem i radom pokažeš nekome ono što bi htio reći. A kad se ukaže prilika, kada procjenim da će riječ sjesti u pravom trenutku, onda i kažem.

Mislim da je i on a i drugi, ako ništa bar osjetili stid zbog tog psovanja.

I da budem iskren, bude mi drago kada vidim da nekoga, samim prisutvom, potakneš da pođe izgovarati neki zikr, da spomene Allaha lijepo, ili da prestane govoriti ružno nešto ili činiti. To me uvijek podsjeti na Hasana El-Basrija r.a. , kažu da kada bi on prođi pijacom, da bi ti prodavci , koji su inače uvijek bili skloni lažima , prevarama, lažnom zaklinjanju i sl. ostvaljali bi posao gledali za njim i izgovarali zikr, donosili šehadet. Samo da insan ne pokvari nijjet, ali to je dio nagrade od Allaha , još na ovome svijetu, koju čovjek osjeti u srcu radi učenjnog dobra, inšaallah.

 

Dakle primjetim OGROMNE promjene na bolje, na njemu a i ovim drugima, koji su ipak bili par stepenica bolji od njega što se tiče ovih spomenutih stvari.

Nadam se da će se taj trend promjene na bolje nastaviti inšaallah , a Allah je taj koji izvodi iz tmina na svjetlo.

Naučite ljude da vole, zapravo, pustite ih da vole, pa im neće trebati pornografija i ostale opačine….

 

“….Prethodilo mu je godinama poslije prvog svjetskog rata shvaćanje ljubavi, u kojem se uzajamno seksualno zadovoljstvo smatralo kao osnova zadovoljavajućih ljubavnih odnosa, a posebno kao osnova sretnog braka. Vjerovalo se da razloge čestih nesretnih brakova treba tražiti u tome što se bračni partneri nisu ispravno »seksualno prilagodili«. Razlog za tu grešku nalazilo se u nepoznavanju »ispravnog« seksualnog ponašanja, a otuda u pogrešnoj seksualnoj tehnici jednoga ili obih partnera. U namjeri da »isprave« tu grešku i da pomognu nesretnim parovima koji se nisu mogli voljeti, brojne knjige su davale upute i savjete o ispravnom seksualnom ponašanju i obećavale implicitno ili eksplicitno da će uslijediti sreća i ljubav. Podrazumijevalo se da je ljubav dijete spolnog užitka i da će se dvije osobe voljeti ako ih netko nauči kako da se spolno zadovolje. To je bilo u skladu s općom iluzijom vremena koje je pretpostavljalo da upotreba pravih tehnika rješava ne samo tehničke probleme industrijske proizvodnje nego i sve ljudske probleme. Čovjek je ignorirao činjenicu da je istina upravo suprotno od pretpostavke koja se iza toga skriva. Ljubav nije rezultat adekvatnog seksualnog zadovoljenja, već je seksualno slaganje — čak i poznavanje takozvane seksualne tehnike — rezultat ljubavi. Kad bi čak, bez obzira na svakodnevno promatranje, ovu tezu trebalo dokazati, takav bi se dokaz mogao naći u obilnom materijalu psihoanalitičkih činjenica. Proučavanje najčešćih seksualnih problema — frigiditeta žena i manje ili više izrazitih oblika psihičke impotencije muškarca — pokazuje da uzrok ne leži u nedostatku znanja o ispravnoj tehnici, već u inhibicijama koje onemogućuju ljubav. Strah od drugog spola ili mržnja prema njemu osnova je tih teškoća koje sprečavaju osobu da se potpuno preda, da djeluje spontano, da vjeruje ljubavnom partneru u neposrednosti i otvorenosti fizičke bliskosti. Kad se seksualno inhibirana osoba uspije osloboditi straha ili mržnje i tako postane kadra da voli, njegovi, ili njezini, ljubavni problemi su riješeni. Ako ne uspije, nikakva količina znanja o ljubavnoj tehnici neće joj pomoći….”

E.Fromm

Čuo sam nešto zanimljivo pa da to podjelim i sa vama.

 

Davno prije nego je bilo struje jel’ , po džamijama su se na lusterima nalazila ona kandila. Problem je sa njima bio taj što ona mnogo čade i onda bi kupole od džamja budi crne, od tog dima jel’.

Eh, kad je u Turskoj, dato mimar Sinanu da napravi neku džamiju, al ja sad neam pojma koju, morebit i onu Plavu – Sultan Ahmedovu, neam pojma, al haj i nije bitno toliko sad…dakle, on odluči da riješi taj problem.

I napravi takav sistem tih otvora na kupoli il’ gdje već, da je zrak strujao i svu tu čađ nosio na jedno mjesto na kom je bila napravljena kao neka sobica , ima ta sobica i svoje ime, al zabravio sam. Dakle ta prostorijica je bila kao neki usisavač koji je usisavao tu čađ prije nego ona stigne do kupole.

Kasnije se ta sobica samo očisti i sastruže ta čađ sa zidova.

Tu sakupljenu čađ bi onda oni stavi u kožne nekakve posude, torbe ili šta već i stavi bi ih na vratove konja ili deva koji bi išli za Hadždž u Mekku.

Dok bi se vrati sa Hadždža, ta čađ u tim posudama bi se pretvori u tintu.

Onda bi se ta tinta koristila za ispisivanje Mushafa, i specifično za nju je kažu, da ona nije nikada blijedila, za razliku od ostalih tinti proizvedenih na neki drugi način .

 

Et’ to je to. Samo bi da kažem, dakle da nije to nikakvo čudo u pitanju , u vezi tog Hadždža i to…nego jednostavno, temperature i taj period vremena , a možda i ta posuda od kože bi učini svoje.

Mene ovdje fascinira i to koliko su muslimani u zlatno doba islama bili inovativni i kako su davali nova i napredna rješenja u različitim oblastima. A sve to je naravno, potaknuto učenjam islama tj. Kur’ana i hadisa Poslanika a.s…..onda kada su muslimani počeli okretati leđa tim izvorima, i krenuo ja njihov/naš nazadak, za razliku od Europe, koja je tek ostavivši vjeru počela da napreduje, i opet, doživjevši renesansu na krilima islamskih učenja i izuma koja su preuzeli na sveučilištima pirinejskog poluostrva, Sicilije , sj. Afrike itd.itd.

 

et’ to samo

E raja! Danas sam prvi put bio na Ajvatovci 😀

Ne na onoj manifestaciji, nego na onom izetištu, stjeni, mjestu i to i bilo mi je super!

 

Prvo da kažem koju o onoj manifestaciji. Ja tu nikad ne bi otišo, jedino da moram. To nema nikakve veze sa vjerom, nit je Ajvatovca “mala ćaba”, nit je sveto mjesto, nit je kamen sa stjene svet…ništa od toga se po islamu ne smije i vjerovati u ta praznovjerja. Sama priča o Ajvaz Dedi , je najvjerovatnije smao legenda. To mjesto je i prije islama bilo mjesto na kom su se Bogumili molili, kao i druga današnja “dovišta”, livade ili pećine. To su ostaci tih vremena i islam je čist od toga, ali je problem dugdje i ne bi sad o tome polemisao. Neg da vam ispričam dan.

 

Dakle, krenuli oko 9 ujutro, ja i sqwo popili po kahvu u Turbetu i sjeli u autobus. Ispunili smo želju, mlađe nam kćerke d asjedimo skupa u autobusu 😀

Oko Oboraca, gledamo malinjake. Mnogo ih je, mašaallah. Dago mi da vidim da narod to sadi i bavi se sa time, da je zemlja iskorištena, da se sije i sadi a ne ljenčari. Biće hajra aBda. Razmišljam i planiram, a već od prije, da nekad inšaallah i sam zasadim veeeeeliku plantažu malina…veću nego i jednu koju sam vidio.

 

U Donjem Vakufu malo odmorili i doručkovali po burek i obišli onu “plavu” džamiju i krenuli za Prusac.

ledam i tu lijepih bašća, mašaallah, al vidim i dosta graha ubio mraz od neko jutro :/ , ko i kod mene, al oporaviće se aBda 🙂 , i vidim dosta lijepih kuća  i kućica, ne previše niti rasipnih, a ni ono bezličnih..nekako mi ima neki duh, št aja znam…ugl. svidjelo mi se.

U pruscu obišli 3 džamije i , iako je bilo već dobro ugrijalo, u džamijama smo se smrzli jarrrrane! E ba, led ledeni u njima 😀 , starinske džamije, prelijepe, zidovi od haman po metar, drveta mnogo u njima, ma prelijepo ba. neam sad slika, al ako bude dodatno ću postaviti aBda.

Krenuli na to izletište. Priroda super, puno mi ljepša nego kod nas na Vašiću. Milion puta čišće i manje zatrovano civilizacijom. Ona stjena je ono..baš momački djeluje 😀 . A do nje kroz šumu, lijepo uređena staza, vode na mnogo mjesta.

Sama ona ledina je lijepa, čista, ima voda , imaju WC-i.

Tu nas čekalo već pečena 3 janjeta, i pravo da vam kažem, pravo sam odišćelio sa janjetinom. Jeo sam je kolko hoš puta, al danas , hem valjda i sve to do nje a i extra su je braća ova ispekla…msilo sam da će mi naudit kolko sam pojeo..nisam žalio, i slano i masno , kožice po kile sam pojeo, gazranog soka salio bure. Al et’ hvala Allahu nije me ćir zabolio, jedini jo frka bila po povratku, jedva sam se ćanife dočepo.

 

Preporučio bih svima da obiđu Prusac i Ajvatovicu, ali mimo dana ove manifestacije, jer ima se šta vidjeti i priroda i džamije i sve to. I mnogo ljepše i prirodnije nego u nas na Vlašiću. Jedino ona tamo druga strana Vlašića je ijepa i prirodna tako ..et’ to samo..i evo par slika 🙂

 

I još ovo samo….danas je 31.5. Dan bijelih traka, ja sam je nosio, kao i par prethodnih godina, da se ne zaboravi fašizam i agresija….samo sam razočaran, ne što nije niko više nosio, nego što ih i većina nema pojma što sam to nosio, pa sam objašnjavao nekoliko puta i ja i sqwo mi u mene :/

 

Slobodno, bez imalo skromnosti , mogu za sebe reći da sam dobar plivač i da bi mog’o preplivat Tihi okean, da me nije strah ažbaha iz dubina, što stvarnih kao ajkula i sl. a što i nekih mitskih, šta ti ja znam….

Volim plaho kupanje i plivanje i zbog toga bih baš volio da živim negdje na moru ili nekom jezeru.

Prije, satima nisam izlazio iz vode, sav bi se smežguraj više i poplavi, grč me ufati, al ne izlazim, neg ‘nako, opustim se dok ne popusti ili eventualno dođem u plićak malo. Dakle baš prava ljubav 😀

 

Nije čudna ta ljubav insana prema vodi, kao ni prema zemlji. Jer u nama je oko 2/3 vode, ovisno od dobi, baš kao što je omjer i na planeti nam. Mene naravno to navodi da je Stvoritelj isti, Jedan 🙂

Poznati su oni eksperimenti onog japanca Masaru Emota, sa vodom, i kako se ovisno od onoga čemu je izložena voda, kakvim zvucima ili emocijama, voda kristalizuje tj. stvara posebne molekularne strukture. Zaključak je da voda čuje , osjeća i mijenja se.

Neki su pokušali osporiti taj njegov rad, ali kasnije su još neki izvodili eksperimente i sa vodom pa i hranom čak. Nova istraživanja idu u tom pravcu da se voda iskoristi kao memorija, jer po njima voda dakle PAMTI i čuva informacije tako što se struktuira ovisno o toj izloženosti. To mi j zanimljivo pravo i jedva čekam nove rezultate o tome d ačujem, jer su potencijali ogromni.

 

Sad skonatj ti, ako je i čovjek 70% od vode , pa povežeš sa time kako na vodu utiče izloženost različitim emocijama čak i zvucima, kako onda to tek utiče i na samog čovjeka. Zato nas lijep govor i zvuk oraspoloži, a ružan i neugodan izazove loše emocije i raspoloženje.

 

Zamisli onda kako tek Allahov govor tj. učenje Kur’ana, kao najljepšeg govora, utiče pozitivno na čovjeka, kako ga smiri i općenito od njega čini pozitivnu osobu u svakom segmentu. „O ljudi, već vam je stigla poruka od Gospodara vašeg i lijek za vaša srca i uputstvo i milost vjernicima.“ (Junus, 57)

 

Kur’an ne sadrži ništa što bi u insanu razbuktalo strasti ili probudilo želju za činjenjem grijeha ili nečega neprimjerenog, ili pobudilo ili pojačalo neke loše emocije poput tuge i depresije, srdžbe….

 

Da ne duljim….

“Zar oni koji ne vjeruju ne vide da su nebesa i Zemlja bili zatvorena (cjelina), pa smo ih rastrgali (Big Bang). A od vode smo načinili svaku živu stvar.Pa zar neće vjerovati? ” (El-Enbija, 30)

 

…nešto mi naumpalo, pa da probam rastabirit polahko…

 

Licmjeri su najgora stvorenja, to je općepoznato. Najštetniji po društvo, jedno govore, drugo misle, treće rade, sa tobom su dok im leđa ne okreneš itd.

“Kada im se kaže: “Ne remetite red na Zemlji!” – odgovaraju: “Mi samo red uspostavljamo!”..” (Bekara, 11)

Dakle oni svojim licemjernim djelovanjem čine nered po dunjaluku.

Ovo djelovanje i licmjerje je jasno svima i o njemu svi govore, tj. čovjeka prema čovjeku.

 

A šta je sa licemjerjem prema samome sebi?!

Mislim da su posljedice licemjerja prema samome sebi isto tako štetne po društvo, i da iz takvog licemjerja nastaje nered po zemlji, kao i iz ovog licmjerja čovjeka prema drugom i drugima.

Šta pod tim mislim? Pa mislim da se čovjek često ponaša i postupa drugačije nago što zaista i misli i želi. Iz raznih razloga.

Koliko puta smo htjeli nešto učini a nismo, imali želju da nešto kažemo a nismo, osjećali neku emociju a prikrili smo je….dakle postupili smo drugačije od onoga kako smo u sebi imali želju i kako smo zaista i osjetili poriv.

Npr. želiš da se javiš nekoj osobi, ali ne učiniš to, jer te šejtan l.a. uplaši raznim vesvesama. Te štaš reć’ ,te šta će ti reć’, te nisi se javio dugo napašće te, te ako te zovne štaš ponijet, ako ti dođe kako ćeš dočekat i ovo i ono, i onda odustaneš…..poslije ti, kad tad, bude žao što si tako postupio.

Uglavnom, postupio si licemjerno prema sebi, jer si osjećao jednu želju i poriv, a postupio si suprotno svojoj nutrini, iznevjerio si samoga sebe, i zbog toga se osjećaš loše, a zbog toga trpe i drugi.

 

Psiholozi kažu, nisi postupio spontano. Nisi uradio, rekao, ono što si zaista i želio i što si osjećao. Zbog takvog življenja, nespontanog, u kom navlačimo maske i postupamo suprotno onome što osjećamo, i dolazi do otuđenja ljudi jednih od drugih, kao i od samoga svijeta i života i tražimo alternative, uglavnom pogrešne. Napomenuo bih, da to spontano djelovanje, bar za vjernike, ne znači nekakvo anarhično i apsolutno liberalno ponašanje, jer to za posljedicu ima još veče otuđenje kao što se i desilo na zapadu gdje je i pored silnih sloboda, čovjek postao stran samome sebi, otuđen i izgubljen. To dakle ponašanje mora biti u okvirima halala i harama, jer se jedino i samo disciplinom, može doći do slobode, do istinske a ne lažne slobode.

Baš kao što virtuoz kada improvizuje, ne čini to anarhično i kako god, iza tih improvizacija i virtuoznosti su godine vježbe i discipline ( ovo je od T. Ramadana i Dalaj Lame 🙂 ).

Dakle zbog takvog licemjernog ponašanja prema sebi došlo je i dolazi i do nereda na zemlji tj. do otuđenja ljudi jednih od drugih, a onda i svih daljnjih negativnih posljedica traženja izlaza iz takvog stanja.

 

Dakle ponašjate se spontano, normalno, jedni prema drugima, ako ti neko treba nazovi ga, ako ti nešto treba traži to, ako na nekog pomisliš javi mu se, ako ti je sa nekim lijepo druži se sa njim, ako ti se ne sviđa nešto reci to i vice versa itd. itd…

 

et’ samo da ne pobjegne 🙂

Ljudi moji, ne da mi se napisat post, neam kad…et’!

Prvo da se zafalim krajiški i da joj kažem da me ne proziva za post, jerbo, neam kad, tema je ozbiljna, široka a i skliska, ne bi da pišem roman, a ne bi ni da kažem nešto što bi me kompromitovalo skroz , dibidus, što se kaže ..pa polahko, biće biće inšaallah….a i vazda nekim tema i temica iskrsne pa tak, sabura, jačaj ego i ljubav, jer veli Fromm da bez sabura nema ljubavi, općenito govoreći 😀

 

Da kažem i ovim administratorima da su mi pojeli živce jerbo, moram se po 10 puta ulogovat da bi nešto komentaris’o il objavio, svaki put kad uđem na novi pejdž, bilo da je to početna, pa se ulogujem, pa odem na svoj pa se opet moram ulogovar, pa odem na neki post tuđi da konetarišem, kad ono opet se moram ulogovat i onda krhnem tastaturu i zatvorim sve!…doduše, danas je bolje, valjda će tako i ostat aBda.

 

– Dakle , hoću da kažem šta me nervira i zbog čega se praavo razočaram…u pitanju su ljudi naravno i to vaki:

 

– znam vjeroučitelja (islamske vjeronauke), koji nikad ne dolazi u džemat na namaz, babo mu dolazi na svaki, on ni na jedan!

. znam vjeroučiteljicu, koja ne da svojoj kćerci koja je u srednjoj školi, da se pokrije, iako curica to hoće i želi, al ona ne da, veli dok srednju završi, neče da je poznaju u školi po tome nego po imenu i prezimenu!

– poznajem odgajatelja u medresi, koji se ne bi poselamio , nema tih para, osim ako je baš baš doveden u tu situaciju da MORA i d ane može izbječ. Ako sjeda sto do stola u kahvani, okrene glavu, sjedne sa džahilima i njih pozdravlja, ali braću muslimane iz saffa sa kojima je 10 min. ranije klanjao, neće, ako ikako može, da poselami.

 

Znam još nogo takvih i sličnih slučajeva, i to me pravo naživcira…pa se pitam, koga oni i šta to oni mogu da nauče druge i poduče, kakav primjer da dadnu drugima!?

Dok desetine, pa i stotine drugih, hajirnijih insana, ne mogu doć na njihovo mjesto…zbog radi čega?!..pa jer ih nije imo ko POGURAT.

 

I nije to samo u ovoj sferi u kojoj to nikako ne bi smjelo da postoji.

Mnogi talentovani, inteligentni,  učeni, željni rada, ne mogu dobiti čak ni šansu, kamo li stalnu poziciju. Znam ženu, govori 5 jezika, inteligentna i pravo aktivna, a ne može da dobije šansu ni pripravnički da odradi.

Znam čovjeka, hafiza ( nezvanično) i to 10 kiraeta, i kunem se Allahom, da nisam čuo u BiH da ima neko ko ljepšim tilavetom i boljim tedžvidom, uči Kur’an, pred njim sam i sam mnogo toga naučio, ali on ne može dobiti šansu da druge poučava u medresama, školama, osim po privatnim kućama i sl…

Pa ja sam radimm u firmi, u kojoj čovjek kogme sam ja davao instrukcije iz matematike, koji je jedva neku trogodišnju srednju završio ( nemam ništa lično protiv njega, on je ok, al govorim o politici firme a i društva) , dakle on sada radi u maacinu nekakvom, nosa papir i olovku, nešto povazdan broji i računa ( sic) 😀 , a ja i dalje rintam na mašini najobičniji posao koji može i neko bRez škole raditi 😀

 

Dakle , poremećaj vrijednosti u društvi, al haj svi mi to znamo, al ja ovo više da se malo ispucam, da i vas nasikiram još malo i naživciram 😀

 

et’ to samo

-Ovako ti u mojoj firmu brinu za radnike 😀 , dakle osnovna sredstva zaštite na radu. Dobiješ jedne mjesečno i nema da fali 😀 moš se ti i razgulit jarrane, al nema ti drugih. A firma kao ima odnedavno i neki cerifikat, od ILO-a ( Međunarodne organizacije rada) , neki SA 8000 mešćini, koji obuhvata nekoliko principa, a jedan je i taj da radnici moraju imati adekvatnu zaštitu na radu….pa et’ vi vitte sad kako je to u praksi 😀

 

 

– Idem na jaciju navečer, i evo več nekoliko noći obratim pažnju na ptice, prvo kad je bio pun mjesec, pa sam mislio da je radi tog, ali i kad je obačno , isto bude..neam pojma

 

 

 

 

Hoću da ovim člankom dam svoj doprinos na Krajiškinji post.

Tekst nije moj, ali pokazuje da nema tabua, da se može govoriti, da treba govoriti, da ima rješenja, a kako ne bi ni bilo…samo bih rekao da sam ja skeptičan po pitanju današnjih pisača knjiga , ne samo na ovu temu, nego i na mnoge druge. Danas nam se nameću ti tabui na svakom koraku od strane onih koji bi trebalo da te tabue razbijaju…helem…da ne dužim..evo teksta….

 

Islam stavlja akcent na predigru. Navodi se od imama Alije radijallahu anhu: “Kada odlučite imati intimni odnos sa svojom suprugom, ne žurite, jer žena ima potrebe koje treba ispuniti.”

Seks bez predigre izjednaćava se s okrutnošću. Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:“Trojica ljudi okrutni su… treći je onaj koji ima odnos sa svojom suprugom bez predigre.”

Još jedan hadis izjednaćava seks bez predigre sa životinjskim ponašanjem: “Kada bilo ko od vas ima intimni odnos sa svojom suprugom, neka im ne ide kao (što to čine) ptice, umjesto toga treba biti spor i odlagati.” 

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Niko od vas ne bi smio imati intimni odnos sa svojom suprugom kao (što to čine) životinje, umjesto toga, treba imati posrednika između njih. Kada su ga upitali o tom posredniku rekao je – to je ljubljenje i pričanje.”

Imam Dzafer es Sadik rekao je: “Treba biti međusobne predigre između njih zbog toga što je to bolje za intimni odnos.” 

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, kaže: …” svaka je igra vjernika bezvrijedna , osim u tri slučaja, jahanje konja, gađanje lukom i strijelom i međusobna predigra s njegovom suprugom – to je hakk (pravo).” 

Ishak ibn Ammar upitao je imama Dzafera es Sadika da li osoba može gledati u svoju suprugu kada ona nema odjeću, pa je imam rekao: “U tome nema problema, a da li ima uživanja i u ćemu drugome.”  (ja bih dodao , kao savjet ovim mladima i onima sa problemima, da je predigra ključ da se žena dovede do orgazma, jer mnogi imaju problema sa tim, muški ne shvataju da to kod žena malo teže ide nego kod  muškinja )

Što se tiče uloge žene u predigri, hvali se žena koja se oslobodi stida kada je sa svojim mužem.
Imam Muhammed el Bakri rekao je: “Najbolja žena među vama jeste ona koja odlaže oruđe stida kada skida odjeću za svoga muža, a naoružava se stidom kada ponovo oblaći svoju odjeću.” 

Ove izreke jasno pokazuju da se muž i žena trebaju osjećati potpuno slobodno kada dođe do međusobne stimulacije koja je poznata kao predigra. Po islamskom učenju, nije nikakav grijeh da žena bude aktivna i primjećiva za vrijeme intimnog odnosa. To se potpuno razlikuje od seksualnog morala kršćanskog zapadnog svijeta u periodu prije seksualne revolucije.

Što se tiče metoda međusobne stimulacije u predigri, šerijat, dozvoljava i mužu i ženi da vide, poljube, dotaknu, mirišu ili stimulišu bilo koji dio partnerovog tijela. Prema tome, oralni seks kako se naziva u ovome dijelu svijeta, dozvoljen je.
Imam Musa el Kazim bio je jednom upitan: “Da li čovjek može poljubiti vaginu svoje žene?” Imam je odgovorio:”Bez problema.” 

Jedina granica koju ne treba prelaziti jeste da se ne smije koristiti nikakav dodatni predmet. A ta je restrikcija veoma razumljiva, ništa ne može zamijeniti ono što je Allah stvorio u našim tijelima!

Restrikcija koja je postavljena na korištenje dodatnih predmeta bazira se na sledećem hadisu.

Ubejdullah ibn Zurara kaže da je imao jednog starog susjeda koji je imao mladu robinju. Zbog svoje starosti, on nije mogao u potpunosti zadovoljiti mladu robinju za vrijeme intimnog odnosa, pa ga je ona pitala da on stavi svoje prste u njenu vaginu, kako je to njoj odgovaralo. Stari je čovjek slijedio njene želje iako mu se ta ideja nije dopala. Zato je tražio od Ubejdullaha da upita imama Alija Ridaa o tome. Kada je on to učinio, imam je rekao:” Nema nikakvih problema u tome da on koristi bilo koji dio svoga tijela na njoj ali ne treba koristiti nista drugo osim tijela.”

U ranijoj diskusiji, rekli smo da masturbacija (tj. samozadovoljavanje svojih seksualnih organa sve dok ne dođe do izbacivanja sjemena ili orgazma) nije dozvoljena ali u slučaju dvoje ljudi koji su u braku nema problema ako žena stimuliše muževljev spolni organ, sve do izbacivanja sjemena ili ako on stimuliše njen sve do orgazma.
To je dozvoljeno zbog toga što ne spada u “samozadovoljavanje” nego se radi o stimulisanju od zakonitog partnera. Kur’an jasno kaže u suri El-Mu’minun u 5 i 6 ajetu:

وَالَّذِينَ هُمْ لِفُرُوجِهِمْ حَافِظُونَ

” Vjernici su oni koji stidna mjesta svoja čuvaju

إِلَّا عَلَىٰ أَزْوَاجِهِمْ

osim od žena svojih.”

Stimulacija spolnih organa od zakonitog partnera sasvim sigurno spada u čuvanje svojih stidnih mjesta osim od žena svojih. Što se tiče osnovnih pozicija u samom činu nema nikakvih granica ili zabrana. Ustvari, šerijat je ostavio mužu i ženi da istražuju i eksperimentišu kako im je volja. U ranom islamskom periodu desio se jedan događaj koji je razjasnio ovo pitanje za sva vremena.

Stanovnici Medine pod utjecajem Jevreja za vrijeme intimnog odnosa koristili su položaj “muskarac s gornje strane, licem u lice” dok su Mekkanci voljeli da eksperimentišu s raznim položajima. Nakon što su se muslimani iselili u Medinu, jedan se Mekkanac oženio ženom iz Medine i želio je s njom imati intimni odnos na svoj sopstveni način. Žena je to odbila i rekla da mogu imati spolni odnos samo u jednom položaju. Slučaj je iznešen pred Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, a Allah je tim povodom objavio ajet koji glasi:

نِسَاؤُكُمْ حَرْثٌ لَّكُمْ فَأْتُوا حَرْثَكُمْ أَنَّىٰ شِئْتُمْ

“Žene su njive vaše i vi njivama svojim prilazite kako hoćete.” (El-Beqare,223)

Ipak, pokuđeno je imati odnos u stojećem položaju ili okrenut prema Kibli licem ili leđima.
Preporučljivo je suzdržati se od akrobatskih pozicija koje predlažu neki seksolozi na istoku i zapadu a koji čak mogu izazvati fizičke ozljede. Osnovno je pravilo međusobno zadovoljstvo i fleksibilnost. Ako jedan od partnera voli neki određeni položaj, onda se onaj drugi treba ravnati prema njegovim osjećanjima.
Što se tiče analnog odnosa, mišljenja se mudžtehida gotovo ne razlikuju o ovom pitanju. U sunijskim izvorima, svim do kojih sam došao, ovaj je odnos strogo zabranjen, čak se u nekim predajama izjednačava s nevjerstvom.

Postoje mnogi hadisi u kojima je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, naglasio da kada se upuštamo u intimne odnose, moramo se osigurati da nas nikakvo dijete (ili bilo koja druga osoba) ne vidi ili čuje. Iako sam naveo neke od ovih činjenica na početku knjige s obzirom na njihovu važnost nije na odmet ponoviti ih u okviru ovog naslova još jednom.

Ebu Besir prenosi riječi imama Dzafera es Sadika:”Nemojte se upuštati u intimne odnose sa svojom suprugom dok vas dijete može vidjeti. Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, osuđivao je veoma oštro ovakvo ponašanje.”

Ako dijete vidi ili čuje svoje roditelje prilikom intimnog odnosa, ono može pretrpjeti šok kao psihološko iskustvo. To također može prouzrokovati probleme u njegovom kasnijem životu. U medicinskim knjigama čitamo:”Mnoga mlada djeca biološki su programirana da protumaće prizor ili zvuk intimnog odnosa odraslih kao dokaz nasilnog ponašanja a svijest o očevim i majčinskim seksualnim odnosima jeste u svakom pogledu previše ozbiljna stvar da bi se njom poigravalo.”

Islam je postavio jasna pravila i privatnosti odraslih. O djeci koja još nisu ušla u pubertet Kur’an kaze:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا لِيَسْتَأْذِنكُمُ الَّذِينَ مَلَكَتْ أَيْمَانُكُمْ وَالَّذِينَ لَمْ يَبْلُغُوا الْحُلُمَ مِنكُمْ ثَلَاثَ مَرَّاتٍ ۚمِّن قَبْلِ صَلَاةِ الْفَجْرِ وَحِينَ تَضَعُونَ ثِيَابَكُم مِّنَ الظَّهِيرَةِ وَمِن بَعْدِ صَلَاةِ الْعِشَاءِ ۚ ثَلَاثُ عَوْرَاتٍ لَّكُمْ ۚ لَيْسَ عَلَيْكُمْ وَلَا عَلَيْهِمْ جُنَاحٌ بَعْدَهُنَّ ۚ طَوَّافُونَ عَلَيْكُم بَعْضُكُمْ عَلَىٰ بَعْضٍ ۚ كَذَٰلِكَ يُبَيِّنُ اللَّهُ لَكُمُ الْآيَاتِ ۗ وَاللَّهُ عَلِيمٌ حَكِيمٌ

“O vjernici, neka od vas u tri slučaja zatraže dopuštenje da vam uđu oni koji su u posjedu vašem i oni koji još nisu spolno zreli, prije jutarnje molitve i kada u podne odložite odjeću svoju i poslije obavljanja noćne molitve. To su tri doba kada niste obućeni a u drugo doba nije ni vama ni njima grijeh, ta vi jedni drugima morate ulaziti. Tako vam Allah objašnjava propise! ” A Allah sve zna i mudar je.” (En-Nur,58)

A što se tiče djece koja su ušla u pubertet Kur’an kaže:

وَإِذَا بَلَغَ الْأَطْفَالُ مِنكُمُ الْحُلُمَ فَلْيَسْتَأْذِنُوا كَمَا اسْتَأْذَنَ الَّذِينَ مِن قَبْلِهِمْ ۚ كَذَٰلِكَ يُبَيِّنُ اللَّهُ لَكُمْ آيَاتِهِ ۗ وَاللَّهُ عَلِيمٌ حَكِيمٌ

“A kada djeca vaša dostignu spolnu zrelost, neka onda uvijek traže dopuštenje za ulazak, kao što su tražili za dopuštenje oni stariji od njih, tako vam Allah objašnjava propise Svoje! A Allah sve zna i mudar je.” (En Nur,59)

Sve se što postoji vrti…na neki način.

Od atoma do galaksija i svega što je izmeđ toga. ( “svi oni u svemiru plove” Korkutov prevod , “niti noći da pretekne dan. A sve u orbiti plovi.” Mlivin , Jasin 40)

Kad sam bio mali, konto sam da je i ovaj naš Sunčev sistem samo jedan atom u nekom velikom komadu nečega, a da smo mi Zemlja kao elektron na kom ima života. Pa bi zamišljaj npr. taj komad nečega kao možda komad daske neke.

Pa onda kontam, možda i u ovoj dasci od stola, negdje u sredini ili prikrajku nekom, u nekom atomu na nekom elektronu, postoji život. I kako ta bića na njemu, možda nikada neće saznati gdje su i koliko su mali itd.

 

Al kontam to kako se sve okreće ba, kako sve ima svoju putanju, ne samo elektron ili planete i galaksije, nego i život, vrijeme, sve. Sve ide pa se vrati. Čovjek se rodi pa se vrati zemlji od koje je stvoren…..dakle samo se zavrtio jednoĆ.

Emocije se vrte….sad si sretan, pa malo tužan, pa opet sretan itd.

Sad si bolestan sad zdrav pa opet se razboliš, pa opet ozdraviš..

Istorija se vrti, izmeđ rata i mira, pada jedna a rasta druge civilizacije ….

Godišnja doba….voda…

kuća- poso, poso – kuća…

Dakle svi se vrtimo po nekoj putanji…i sve se vrti, kreće, ništa nije statično….

DakleM to o tom vrćenju….( bilo mi je naumpalo oko ovog nešto dobro al sad se ne mogu sjetiti da si pita! …ako se sjetim dopisaću aBda)

 

– Još mi nako naumpade nto oko ovih ekstrema naših…ko je  u tim vodama npr. zna da ovi tekfirci nas nazivaju murdžijama ( neopravdano svakako), a to su oni koji smatraju da djela nisi sastavni dio imana ( vjere čovjeka kao unutrašnje spoznaje) . Mi to svakako niječemo i kažemo da je iman vjerovanje srcem, potvrda riječima i djelima. …dakle njihova glavna zamjerka nama je to , odnosno, oni , da se onda zaključiti, bi trebali veliku pažnju usmjeriti na djela i djelovanje.

Međutim, oni sami upadaju u paradokslanu situaciju, jer prema onome što možemo vidjeti i zaključiti , ako ispravno vidimo i razumjevamo stvari, oni su svu svoju energiju usmjerili na dokazivanje svoga MIŠLJENJA, a ne djela….tolike su rasprave i sveđe po netu, optuživanja i proglašavanja ovim i onim, svih onih koji ne MISLE kao i oni. Da oni istinski slijede svoje mišljenje, ne bi svoje mišljenje toliko “obožavali” , ne bi se zbog tog mišljenja toliko srdili i prelazili granice u raspravama, nego bi manje pričali a DJELIMA bi pokazai to što nose u srcu, ako nose to što kažu da nose..

 

 

 

– Kažu da je krava najveća gospođa. Sve joj se servira i donosi pred nju. Čisti se iza nje i ispod nje. A neće sama čak ni mlijeko da daje, nego je moraš TI pomust’. …..et’

 

– Svak bi nešto, ko ima neku želju da bude originalan, da bude prvi u nečemu, da prvi nešto osmisli, prvi da daa neki zaključak, neku ideju i ovo ono. Mnogima i naumpadnu neke misli i ideje za koje pomisle da su baš oni njihovi inventitori, ali kasnije skontaju da ih je već neko preduhitrio.

 

U osnovi, ta je aktivnost dobra, poželjna, da čovjek pokušava da vlastitim naporom i trudom dođe do nekih misli, a ne samo da kopira i ponavlja ono što su neki već rekli. Velika većina, haman pa svi, ove moderne omladine npr. samo slijepo slijedi ono što im nameću mediji i “mislioci” zapada kao ideje domokratije ili liberalizma, a smatraju da su to njihove vlastite misli i stavovi. Niko od njih nije ozbiljno i dugo razgovarao sam sa sobom, kritički o ti nekim temama i onda na osnovu toga donio vlastiti stav. Ako i jeste, to su uglavnom površinska pitanja i razmišljanja i onda se dođe do potvrde već unaprijed formiranog stava, i tako mu džaba prošlo vrijeme, a uz to se umislio da je on kao pametan i slobodouman..helem…..šta sam htio, đe sam pošo s ovim pisanjem, neam pojma…..odo se skontat………………..

 

Dakle originalne misli, stavovi, ideje i promišljanja…..ono što je bitno u  ovoj aktivnosti je sama aktivnost…dakle bitno je do neke misli doći vlastitim naporom i trudom, a ne da ta misao bude unikatna i originalna. Ona je sama po sebi unikat i original posebno jer si je sam ti stvorio u svojoj glavi, svojom aktivnošću!

 

Jedan od razloga zbog kojih sam i počeo pisati blog, ustvari moožda i jedini, ili bar najveći razlog , je upravo da zapišem neka promišljanja o nekim temama, proje svega vezanih za islam.

Ima tu jedna još zamka, ….ja kad sam čito neke knjige vidio sam da ti autori pišu o nekim stvarima upravo onako kako sam ja o tome razmišljao, a nisam čitao prije toga te tekstvoe i djela. Nekad bi mi bilo drago, npr. kad pročitam od Gazalija da je nešto opisao isto kao i ja što sam mislio o tome ( ovdje namjerno pišem ovako a ne kažem da sam ja mislio isto kao i Gazali, nego je on mislo isto kao i ja, jer je i moje promišljanje bilo originalno) , ali nekad bi mi bilo i krivo i žao što nisam ja taj koji je to zapisao, a to kada bi pročitaj u nekim suvremenim djelima neke stvari. Čak sam, prije ovakvog stava o originalnom mišljenju, nekada bio i raočaran, baš zbog toga što sam mislio da sam ja taj koji tako o tome razmišlja, a onda te nokautira spoznaja da je neko možda i prije tebe to uradio. To je naravno šejtanova l.a. zamka, kojom te želi razočarati , učiniti manje vrijednim, bezličnim itd.

 

Dakle , preporučujem da se ne stidite reći ako vam nešto naumpadne od vas samih, da ne msilite da će vas neko zbog toga omalovažavati da ste plagijator jer je to već neko rekao ili pisao…šta vas briga….budite spontani 🙂

 

– Pisao sam i o tome kako je insan ko i zemlja, jer je i sam stvoren od zemlje, pa mnoge, možda i sve, zakonitosti kkoje važe za zemlju, važe i za insana, pa je lahko onda posmatrajući jedno donijeti aključke i o drugom i sl…

Insan je dakle kao i zemlja, i ako je ne obilaziš, ako je prepustiš i zaboraviš, ako zaboraviš put do nje zaboraviće i ona tebe. Zarašće u džunglu, neće davati plod, niti će izgedati lijepo. Nemoj onda se ljutiti i karati zemlju, a nisi se potrudio oko nje. Što je više zapustiš, ako želiš da je ponovno oživiš, treba ti sve više truda, a i sve ti se teže nakaniti da to učiniš. Mnogi zbog toga i u potpunosti odustanu od zemlje, prodaju je u bescjenje…ali se uvijek na kraju pokaju zbog toga i zažale što nisu drugačije potupali, a trebalo je smao malo volje i truda, i kada to krene, onda ti to postane kao doping, toliku ljubav dobilješ prema zemlji da bez nje ne možeš ni dana.

Sve je to isto i sa ljudima i odnosima, prijateljstvima….

 

ps. najveće razočarenje sam doživio kada sam saznao da vć postoji – hologram u arhitekturi- a imao sam plan da se obogatim 😀

“Niko od vas neće biti mumin (vjernik) sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi i sebi.” ( muttefekun alejhi)

Dakle, svi koji bi ovaj hadis da žive i primjenjuju, žele da postignu i što veće dobročinstvo, pa u tom smislu se trude da svome bratu ( muslimanu) a po Muslimovoj verziji ili komšiji (dakle bez obzira na vjeru, naciju, rasu…) požele što više dobra, što više svega i berićetnije sve, od dunjalučkih blagodati prije svega.

 

Međutim, mnogi olahko prelijeću, a sve opet pod uticajem mnogobrojnih tumačenja vrlih nam daija i profesora, preko ovog hadisa, i ne vide i ne obraćaju pažnju na sljedeću stvar u hadisu, a to je “ono što želi i sebi“.

 

To dakle onda znači  da ako želiš bratu ili komšiji mnogo toga dobroga, moraš i SEBI željeti mnogo toga dobroga…od dunjalučkih blagodati, a ahiretskih se podrazumjeva 🙂

 

Željeti sebi, ne znači biti egoista, niti znači željeti loše drugima. Ako ne možeš i ne voliš sebi, ne možeš voljeti ni želiti dobro ni drugima. Jer i ti si insan!

 

Voljeti svijet i ljude onda podrazumjeva voljeti i sebe! Ko tvrdi drugačije tj. da voli druge a ne voli sebe i sebi, laže! 😀

 

“Prije nego počnemo razmatranje psihološkog aspekta sebičnosti i ljubavi prema sebi, moramo istaknuti logičnu pogrešnost shvaćanja da se ljubav prema drugima i ljubav prema sebi međusobno isključuju. Ako je vrlina voljeti svoga bližnjega kao ljudsko biće, mora biti vrlina — a ne porok — voljeti sebe, jer sam ja također ljudsko biće. Ne postoji pojam čovjeka u koji ja sam nisam uključen. Doktrina koja proglašava takvu isključenost dokazuje svoju unutarnju proturječnost. Ideja izražena biblijskim riječima »ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe« implicira da poštivanje vlastitog integriteta i jedinstvenosti, razumijevanje vlastite ličnosti i ljubav prema njoj ne mogu biti odvojeni od razumijevanja druge ličnosti, poštivanja i ljubavi prema njoj. Ljubav za moju vlastitu ličnost nerazdvojno je povezana s ljubavi za bilo koju drugu ličnost…..

…ljubav prema drugima i ljubav prema sebi nisu alternative. Naprotiv, stav ljubavi prema sebi bit će utvrđen kod svih onih koji su sposobni da vole druge…

Ljubav prema jednoj osobi implicira ljubav prema čovjeku uopće. Određena vrsta »podjele rada«, kako ju je nazvao Williams James, koja navodi čovjeka da voli svoju porodicu, ali je bez osjećaja za »stranca«, znak je temeljne nesposobnosti da se voli. Ljubav za čovjeka nije, kao što se često pretpostavlja, apstrakcija koja dolazi nakon ljubavi za određenu osobu, već je ona njezina pretpostavka, premda se, genetski, ona stječe voljenjem određenih pojedinaca. Iz toga slijedi da moja vlastita ličnost mora biti isto toliko objekt ljubavi kao i neka druga osoba. Afirmacija čovjekova vlastita života sreće, rasta, slobode, ukorijenjena je u čovjekovoj sposobnosti da voli, to jest u brizi, respektu, odgovornosti i znanju. Ako je neki pojedinac sposoban da voli produktivno, on tada voli i sebe; ako on može da voli samo druge, tada ne može da voli uopće…

Sebičnost i ljubav prema sebi nisu nipošto identične, one su zapravo suprotnosti. Sebična osoba ne voli sebe previše, nego premalo; zapravo, ona sebe mrzi. To pomanjkanje ljubavi i brige za sebe, što je samo jedan znak njezine neproduktivnosti, ostavlja je praznom i prikraćenom. Ona je nužno nesretna i tjeskobno zabrinuta kako bi od života ugrabila što više zadovoljstva, a sama osujećuje da to postigne…

Istina je da sebične osobe nisu sposobne da vole druge, ali one nisu sposobne ni da vole sebe….”(E.Fromm)

 

‘nako kontam…..

 

U članku 134. sam citirao Fromma koji veli :

Tabui uzrokuju seksualnu opsjednutost i perverzije, ali seksualna opsjednutost i perverznost ne uzrokuje slobodu.

 

Na tragu tog sam htio pisati o jednoj temi, o kojoj ,ne baš pod naslovom pod kojim bih ja pisao, pišu i spominju neki raniji islamski autoriteti, a tema bi bila ” Dildo u islamu”

Malo sam još bio istraživao  i vidim da se na zapadu o tome govori , u muslimanskim krugovima, dakle ima fetvi i pitanja. Govori se otvoreno, i ne prave se tabui jer nema potrebe da se prave. Inače, na zapadu se mnogo stavri o islamu , po meni , ispravnije shvata i primjenjuje, što se tiče islama, nego u tzv. “islamskim” zemljama. Pa tako i ovo o čemu Fromm govori a što je, kada se malo samo bolje pogleda u islam , i stav islama –  nema tabua ali nema ni slobode u perverziji!

I da odmah kažem, ne govori se afirmativno naravno niti se ikada i govorilo afirmativno, generalno, a niti bi ja pisao afirmativno.

Odustao sam i neču o tome…hem bi moro plaho kucat, hem bi zapetljo i vjerovatno izletio svašta, pa bolje da ne pišem , a evo sam malo i dotakao temu na ovaj način.

 

Htio sam reči sljedeće, da osim tih tabua, u našem se društvu nameću i još mnooogi bespotrebni tabui koji su stvarno – niđe veze!

Haj , dildo mogu i razumijeti, ali npr. da se ne smije slučajno pričati o tome da se neko rastavio u braku i to…ustvari ovako….

Imam i ja i žena mi u mene u familiji tako tih slučajava , gdje su se brakovi raspali. Svaki taj propali brak je ostavio iza sebe bar po jedno dijete.

I sad, desi se slučaj, npr. da moja mala (9g.) sjedi sa tim rođakom ili rodicom i pita to dijete ” gdje je tvoj babo?” ili “imaš li ti babu?” i sl….dakle pitanje je sasvim normalno. Ali reakcije onih koji to čuju su , po meni, katastrofa ba…ono, kulatanje očima, ušutkivanje djeteta, napad na dijete što svašta pita, od kud ti to da pitaš, haj o nečem drugom, onda ono smiješne distrakcije sa teme da se o tome ne bi slučajno šta reklo itd itd.

Rezultat takvog ponašanja je svakako katastrofičan. Prvo, nemoš djetetu koje pita objasniti u čemu je pogriješilo ( a nije pogriješilo što pita, iako ono stekne takav dojam nakon nekih reakcija) , djetetu se nametne osjećaj da je grješno, sputava se njegova znatiželja, ako je više prisutnih djete dobija osjećaj srama zbog svog ponašanja itd. Onda se djete agresivno ušutkuje i sl…A isto tako i ovo drugo dijete- pitano , zbog te reakcije dobija osjećaj da je to , jer se o tome ne smije pričati, a što je dio njega i njegovog života, nešto jako loše i ružno , nešto što ga obilježava i stigmatiše još u djetinjstvu i nameće osjećaj manje vrijednosti itd. itd.

 

Po meni, ta stvar je sasvim normalna, razvodi brakova su svakodnevni, ne kažem da su nešto poželjno i afirmativno, ali u nekim slučajevima bolji nego život u braku koji to nije ( niti život, niti brak). Dakle kao i bolesti što su sastavni dio života i realnosti, tako je i to. I o tome treba sastvim otvoreno razgovarati pred svima kojih se to dotiče a i općenito, jer danas nekog drugog sutra možda mene i tebe to zadesi ( neuzubillahi). Da djete iz tog braka, koliko toliko tu situaciju prihvati kao nešto što je moralo biti, a što ga neče uvuči u taj negativni ambijent psihe i društva. Tako neče dolaziti niti do ovakvih glupavih i neugodnih situacija, a o kojima se onda šapuće i mahala.

 

Nije situacija sa ovakvim nepotrebnim pravljenjem tabua samo u vezi razvoda braka, znam npr slučajeva u kojime se  NE SMIJE! pričati da je neko bolestan npr. od raka ili neke mentalne bolesti i sl. …ono…ako se to spominje među dvoje, koji su sami u sobi u praznom stanu, opet se šapuće o tome…i što je najgore, o tim temama se onda najviše i trača, gibeti, mahala, a svi ko nešto fini …ma mrš!

bzze skroz, blentavo pa haj!

 

Ugl. et’ sve to dovodi nas da pravimo društvo koje samo sebe zatvara, pravi ograničenja gdje ih ne bi trebalo biti, zatvaramo se i sužavamo životni prostor ( u psihičkom smislu), i nije onda čudno da se o tome najviše mahala jer zbog tabuisanja postajemo opsjednuti tim temama, ili postajemo preverzni npr. tako što brakove i veze pretvaramo u sadističko-mazohistički odnos, ne mislim na perverzni sado-mazo odnos, već mentalni……haj dosta..odo daleko O.o