Category: Uncategorized

Imam jednog ahbaba, bliskog, koji je iskušan sa time što on i žena mu, nemaju djece a već su podugo u braku. Nije, mislim, on jedini koga znam, ima njih još i to je baš nekako primjetno da ima dosta brače i sestara koji su iskušani sa tim.

Pokušavali su oni svašta i hodali po doktorima, narodne lijekove ( halal) probavali i svašta nešta ali bez uspjeha nažalost. Mi koji smo bliskiji sa njima smo uglavnom bili upoznati sa svim tim kroz što prolaze.

 

U zadnje vrijeme, možda jedno 2-3 g. Se sve pomalo ušutilo oko toga, i koliko znam, više ne hodaju i ne pokušavaju ništa, osim na konvencionalni način 😀 , uz dove naravno.

 

I ja ti neku noć, prije sabaha, usnijem jedan praaavo lijep san. K’o sanjam ti ja , ja ti sa tim ahbabom i on ti meni veli « E, porodila mi se ******* (žena mu) , i ja kao sretan i iznenađen « Kad bolan, pa nisam ni znao da je trudna , a on veli, ma nismo htjeli da iko zna ..i reče mi još i ime al’ sam to zaboravio….ono, otišlo k’o u snu.

Utom se ja i probudim, osjećam neku sreću i dragost, nisam ustajao, nego ‘nako prevrčući se u krevetu proučim dovu i zamolim Allaha dž.š. da se taj san obistini.

 

Bilo mi drago zbog tog sna i odlučim da ispričam tom ahbabu to, a sve po hadisu Poslanika a.s. da lijepe snove treba ispričati, a opet , ko je najpreči da mu ispričam nego on, koga se to i tiče.

 

Prije nego ću ga vidjeti, ja ti jednoj XX osobi isto tako ispričam taj san i velim da ću i njemu to ishaberit, a ta ti XX osoba meni kao :O , pa đeš mu to, nemoj, ovo-ono, kao et’ što nemaju djece pa da mu ja to još pričam, kao biće mu neugodno, naljutiće se i tak to. Meni brte mili krivo na tu XX osobu što mi to tako jerbo hem to što zahtjeva od mene je suprotno islamu, jer kao što rekoh , Poslanik a.s. veli da se priča to (Buharija bilježi), a sa druge strane mi krivo i što nema povjerenja u moj rezon i odluku, jer svakako lijep san vjernika je potpora i radosna i lijepa vijest i može samo biti stimulans drugom vjerniku, a poznajući tog brata i to kakvi smo ahbabi, znao sam da mu to neće smetati već da će on to ispravno shvatiti. Inače , ne moramo biti svi tumači snova, ali trebao bi svaki vjernik, posebno neko ko ima ‘staža’ u islamu 10, 15, 20 g. , da poznaje osnovne stvari u vezi snova i adabe u vezi njih, kao što bi i iz raznih ostalih životnih tema trebao znati osnovne stvari!

 

Helem, ja ti , čim sam ufatio priliku na samo sa tim ahbabom, njemu taj san ispričam.

 

On se onako smije, i velii mi, otprilike ovako:

 

« Subhanallah, vidiš sad ovo, ja i žena smo čvrsto , al baš čvrsto odlučili da nakon ovoga (imali su nekih drugih životnih obaveza koje su eto uspješno završili) pokušamo još sa vantjelesnom oplodnjom. Več smo imali neke pregovore i kontakte sa klinikom ( nekom , nisam upamtio ime) i još samo da sakupimo nešto para i idemo u to inšaallah. Nismo htjeli nikome o tome govoriti, al’ eto vidiš kako Allah to da, da preko sna izađe na neki način»

 

Meni a i njemu baš drago što je to sve tako ispalo, i san koji sam usnio mu dade još više poticaja i odlučnosti da pokušaju još to . Vidim da mu je bar sa psihološke strane i to pomoglo na neki način, a svakako da im je u ovome potrebna sva pozitivna energija i misli, dove i svaka vrsta potpore kako bi prošli kroz ovo sve, inšaallah sa pozitivnim ishodom.

 

Znači, lijepe snove pričajte ( i sanjajte 🙂 ) , a ružne ne govorite nikome!

Dovite za druge, jer dova za brata se prima. U tim dovama se sjetite i onih koji su u ovakvom iskušenju,  da im Allah podari od Sebe, zdravog i čestitog potomka.

 

Iiii, vjerujte u one ljude u koje trebate vjerovati, ne sumnjajte u njih i budite im podrška u njihovim odlukama. 😉

 

ps….za zabrinute još da im kažem, ako se pitaju :O ‘pa što ovo reče ako oni to ne žele da kažu ikome ‘ , da sam razgovarao i dobio izun od toga brata da pišem o ovome, bez spominjanja imena naravno 😛 😉

Ja sam inače bivši muzičar, školovani, i bavio sam se time sve do povratka islamu.

 

Pravo da vam kažem , za mene je , sa te strane bio pravi šok slušati ilahije i kaside, mislim i danas je , pravo da vam kažem, u izvedbi ovih naših izvođača, horova ….jer , ne ulazeći u tekstove, ali sa muzičke strane, to je sve živa katastrofa. Ko ima imalo sluha i razumije se u muziku zna o čemu govorim.

Mene je čak i sramota nekad, al’ ozbiljno, kada čujem neke izvođače i to kao javno, i onda znam šta profesionalni muzičari i sluhisti kontaju kada čuju to sve.

 

Ja sam se tjerao na silu da slušam neke kasete i to, al’ sve je to bilo brte mili s mukom popola, jedva….ma lago sam sam sebe et’.

 

Sve dok nisam naletio na ove malezijske ilahje i izvođače, koji su me zadivili i pokazali kako se i bez gitara i harmonika, samo sa glasovima, može napraviti odlična i profesionalna izvedba.

 

Iako su snimci stari i nisu baš današnjih kvaliteta, ipak se iz njih može čuti svo bogastvo i raskoš aranžmana i kompletne izvedbe.

Imaju oni i novijih kasida i ilahija, ali ovaj album je taj koji sam prije nekih 15ak i više godina čuo i redovno slušao.

 

Posebno me se dojmia ova ilahija-kasida, iako ne razumijem teksta ni zehre, svojom melodijom i aranžmanom me je osvojila i smatram je za NAJBOLJOM KASIDOM IKADA URAĐENOM NA DUNJALUKU. …. za sada 😀

 

Pa bujrun, ko je zainteresovan neka posluša ali bi preporučio slušanje na slušalice ,možda i obavezno, a kako bi mogli čuti sve detalje izvedbe i aranžmana.

 

Čim je izašlo u medije , eto ti polemike, eto ti muftija, ovih i onih, svađa, uvreda i ostalog bez čega mi nemeremo ni sekunde, nažalost.

 

Mnogi od tih «muftija» samo bubaju ko maksimi po diviziji, i ne obračajući pažnju na to što govore, a nažalost vidim da mnogi od njih imaju dosta prijatelja i sljedbenika koji uvažavaju njihovo mišljenje.

Tako jedan ovo povezuje sa hadisom o slijeđenju kršćanskih i jevrejskih običaja.

Ja ne znam, jel’ se iko ikad od tih, zapitao i pitao i istražio samo to pitanje o slijeđenju njIhA, i šta je to što je zabranjeno od toga.

 

Iako sam i sam, na počecima praktikovanja i učenja o islamu, imao isto tako pogrešan stav, pa sam u to slijeđenje trp’o sve i svašta , ipak sa vremenom čovjek sazrije, nauči, čuje svašta, pa onda vidi o čemu se radi.

Zbog toga ja npr.,  svojoj sam djeci  pravio rođendane :O 😀 . Nisam to radio iz svoje glave i ćejfa, već što mi je moj dragi  brat koje je završio studij u Medini i što je lično slušao šejha Arifija, koji je rekao da to nije zabranjeno i da to ne spada u ono «slijeđenje običaja drugih» . Ono što je šejh tada objasnio a brat mi prenio, jeste to da u slijeđenje običaja se misli na običaje u vjeri i akaidu. Pa smo tako kao narod ,nažalost, slijedili kršćane npr. u vjerovanju da mrtvi dolaze i piju vode navečer i uveli smo sedmine i četerestine itd. Dakle to je u vezi toga. Sam rođendan , veli šejh , ako nema opće zabranjenih stvari i jasnih obilježja kršćanske akide i ibadeta, onda je ok.

A ako je ovaj brat slagao meni, onda i ja lažem vas. 😀

 

Da li je nešto halal ili haram , to treba pustiti učenima da govore o tome, jer sam Allah s.v.t. prijeti onome ko svojim jezikom govori da je nešto halal ili haram ne poznajući propise naravno.

 

Koliko god je opasno za insana da nešto što je haram ohalali, tako je opasno i da ono što je halal oharami.

 

Sama pića koja ljudi prave, različitih ukusa, su u osnovi dozvoljena, osim onih u kojima ima alkohol ( ili neki drugi uzrok zabrane). Ako se iz toga pića ukloni alkohol, samim tim i to piće postaje halal, jer je uzrok zabrane uklonjen, ne postoji više. A i poznato šerijatsko pravilo je da sa promjenom stanja mijenja se i propis.

 

To učeni znaju, zato niko od njih nije nikada ni oharamio pivo ili sada viski a koji u sebi nemaju alkohol.

Tako je npr. u S. Arabji, sasvim normalno vidjeti čovjeka da negdje sjedi i pije tzv. nularicu, pivu.

 

Ista stvar je i sa ovim viskijem. Dakle , ako nema u sebi alkohola, onda je stvar jasna i fertik. Ne možeš reč da je haram i tačka bolan!!! Šta ti je više?!

 

To što se ono zove piva ili viski ili konjak , nema nikakve veze, jer se u šerijatu ne gleda u ime već u suštinu stvari.

Po toj logici znači, ako bi neko prodavo piletinu a napisao ispred da je krme, ti znači ne bi to kupio jer je krmetina?! O.o De bolan!

 

Ovo je dakle argumentum contrario.

 

Eh sad, ja lično nemam običaj i ne kupujem i ne pijem to. Jesam jednom , priznajem.

Neču ni ovaj viski.

 

Ali neču dok sam ovdje, a ako bi se našao negdje gdje je to općepoznato npr. kao u Saudiji, onda bi konzumirao, a ovdje kod nas ne biH.

 

Zašto?!, Pa jednostavno, zato jer kod nas je situacija drugačija, pije se ugavnom ovo alkoholno, i da mene neko vidi da ja to kupujem ili pijem, a ne vidi da je to nularica, pa da pomisli « 😀 hehehee.vidi onog bradonje, sve nešto lafo džamija ovo –ono, a vidi ga što odadire»  i time da gubim obraz tj. čast i kaljam dostojanstvo vjernikaaaa i islama općenito, neču! Što mi to treba!

A čast , zaštita časti i ugleda, je jedna od stvari radi koje je islam , odnosno šerijat i došao ljudima. Zar ja trebam da svoju čast i ugled prodajem bzze?! Jok bolan!

 

A imali smo tu scenu jedne godine, kada se tek pojavila ta piva.

 

U gradu na jednom zidiću, gdje inače onako raja zna stajati, čaršijska, ugl. ono džabahljebaroši, klošari, momci i cure, te ti godine tih 4-5 brače uzelo te pive i stalo ti jedno pola sahata i ‘nako klošarski cugali te pive. Vidilo ih jedno 1000 ljudi ,brat bratu, koji su tuda prošli za to vrijeme. Većina ne zna o čemu se radi, ali je bilo i pogleda i smijeha i upiranja prstom i svega. Kasnije im jedan džamijski čovjek veli , jes vas bilo ružno vidjet brte mili :/

Zato se ne čudim što nekada čujem neke ružne priče u vezi vjernika, jer smo sami kumovali tome na razne načine.

 

Dakle u osnovi je ta piva halal, ali nije samo to dovoljno a da zapostaviš sve druge aspekte tog čina, pa da to činiš..

 

Haj, …odužilo mi se..ohladi mi kahva…poslije ču ispravljat greške..ako mi ne bude mrsko.

Jutros sabahile nako pred polazak na pos’o, k’o i obično, otvorim fb da vidim imal šta hitno.

 

Vidim nema niš, a ima ovaj video, i pogledam ga i oplačem…zakoceno se…pogledam ga drugi put odma’ , opet oplačem.

 

Na poslu mi naumpaDne nekoliko puta, zakocenem se ..pa haj reko ev’ da podjelim sa vama.

 

Al’ skidam kapu dajdži, jer je izvršio zadatak, bez obzira na trpnju koju je podnio i neugodnost.

Tako je inače i u životu, moramo nekada za rad viših ciljeva da pretrpimo svašta , da žrtvujemo nešto što nam je drago ili da uradimo nešto što nam nije po volji, ćejfu i našim željama.

 

https://www.youtube.com/watch?v=WSpIzwWDboI&feature=share

Čitam evo nešto hoće ovi pederi i kod nas opet nešto da se skupljaju, pa reko’ da kažem i ja nešto o pederluku riječ-dvije, ali neću ono što se svakodnevno čuje, a što svi znamo, nego bi da potenciram dvije tOčke ovdje.

 

Prva tačka veli ovako: ..ustvari prije toga da nešto drugo kažem i ispričam-ispišem.

 

Znate svi kako nekada , kada se čovjek zaibadeti, posebno u džamiji kad se nađe, pa pođe plaho doviti, zikriti, ostane duže malo na sedždi, nekad i suzu pusti, i oda mu najednom dođe misao, tj. šejtan sa tom mišlju, i veli « to ti radiš da te ljudi vide, eto si počinio mali širk, aha, eto te u rijaluku pravom, dedera prekidaj to, šta se praviš budala k’o ti neki , nešto ti plačeš, nešto ti doviš , nešto ti, šta ti, et’ 😛 « i tako to, ali znamo ( a ko ne zna nek čita) lijek za te vesvese koje su od šejtana , a kojem je praaavo krivo što si u tom posebnom stanju i što iskreno ibadetiš, jeste da odagnaš te misli i da ostaneš u tom stanju tj. da nastaviš sa ibadetom, da ga ne prekidaš, i gle!; tih misli nestane ubrzo 😉 😀 .

 

E da sad nastavim o prvoj točki..dakle, ovi pederi i njihovi simpatizeri, ovi liberali i šta ti ja znam ko sve ne, ove (nas) koji im se znamo suprotstaviti u toj njihovoj opačini i gadosti, i prozivati ih da je to takvo kakvo svi (pa i oni) zapravo znamo da i jeste, da je to poganluk, gadost, perverzija, nastranost itd. a i oni samim tim takvi..e onda ti neki,  nama krenu sa ovom pričom:

“kao, vi koji nas napadate i govorite protiv pederluka ste zapravo pederi i sami, samo skriveni, potisnuti i bla bla bla”.

DakleM hoće da nam kažu da se smo mi takvi, isti k’o i oni (ne’uzubillahi), ali se et’ peremo pred društvom i bježimo od nas samih na taj način što govorimo protiv njihA, i još neke te psihološke folove spominju, frojdovšćine.

 

E, to je njihova šejtanska taktika, kao i u ovom gore slučaju, ista logika. Oni ovom pričom samo žele da nas zaustave da govorimo protiv te gadosti, da se kao pobojimo «kao . jao ako budem govorio protiv pedera i ja sam peder, zato ću šutjeti!»

Gore veli to ti radiš iz rijaluka, a sad veli, to ti radiš iz pederluka.

 

Zato , ne dozvolite da vas te njihove riječi zaplaše, nego slobodno i otvoreno govorite protiv ovog pa(o)ganluka i zla. A o tome jesam li ja peder il nisam, nek pitaju……ma haj neču dalje.

 

Druga tačka bi bila sljedeća: Ovi naši pravovjerni i manje pravovjerni, kada napadaju pedere , obično nastupaju prema njima ne samo kao prema zločincima i grJešnicima, več kao prema kjafirima i murtedima, ako se radi o nekom ko je musliman ( oboriva presumpcija – presumptio iuris tantum). Međutim, ja koliko znam i koliko sam čitao, to djelo pederizma nije djelo koje izvodi iz vjere, ono jest definisano kao veliki grijeh , zločin i poganluk da ga nema većeg, ali ne i kao djelo kufra.

Kazna po idžmau jeste smrtna, ali to samo nije dokaz o djelu kufra jer imamo primjere kazne za blud ili ubistvo  koje ne izvodi iz vjere također (osim- da ne dužim), a osnova joj je jača nego kod pederizma, jer je propisana objavom, a za pederizam može u neom vremenu ulema da se složi a vladar odobri i neku drugu kazu, jer je ona dakle,  tazir .

 

Tako da samo upozorim da se ne prelaze granice, a možebit i da sam i ja fulio, ostavljam sve opcije otvorene.

 

Još samo na kraju da kažem i preporučim svima nama koji smo hetero, da ipak, ne prepuštamo sve slučaju, jer ne zna se kakva vremena dolaze a vidimo i znamo da je pederski lobi jedan od najjačih na svijetu, dakle, da vježbamo aktivno GUJCIN ŠĆIP, jer to nam je zadnja linija oBrane!

 

ps. izvinjajem se adminima, ako budu haklovani zbog ovog posta od strane pederskog lobija 😀

Prije nego sam postao, hajmo reć’, posvećeni vjernik – vjernik praktičar, bio sam na jednoj stepenici niže tj. Postao sam teista, jer sam prije toga bio i deklarisao se kao A-teista, jel’ .

 

Kao ateista, jedina stvar u koju sam vjerovao da postoji, i bio ubjeđen 100% u to, su bili vanzemljaci.

Zbog ljubavi prema astronomiji i SF , pohađao sam razne sekcije u školama, čitao knjige, tekstove koji govore i o astronomiji općenito a i o malim zelenim 🙂 . Također sam uživao u gledanju SF filmova i maštao i nadao se čak, da ću i lično doživjeti jednu SF avanturu.

 

Nakon mog puta do vjere i u vjeru i početkom praktikovanja i učenja o islamu, sjećam se dobro da je jedno od mojih prvi pitanja vezanih za islam, Kur’an, bilo pitanje u vezi tumačenja ajeta sure Fatiha i riječi «Gospodara svih svjetova»  i da li se to odnosi na vanzemljake.

 

Tako se sjećam i mog pomalo razočarenja kada mi je rečeno da se ne odnosi na to nego na svjetova ljudi, meleka, džinna, životinja, a rečeno mi je i da islam ne priznaje i čak da NEGIRA bilo kakvu pomisao na postojanje tamo nekih «malih zelenih».

Tako da sam ja počeo te misli o vanzemljacima doživljavati kao bogohuljenje, a i nije mi naumpadalo da pokrenem tu temu i radi te neke vrste «vanjske agresije» od strane braće a koja bi se vrlo moguće završila murtedizacijom 😀 .

 

I tako je to i ostalo.

Sve dok !!!!!!………

U ćitabu, pod nazivom «Iz života ashaba» nisam pročitao sljedeći odlomak iz priče o ashabu Usejd ibnu-l- Hudajru r.a.:

 

«Jedne noći, kada je noć dobro poodmakla, Usejd ibnu-l-Hudajr je sjedio u dvorištu, dok je njegov sin Jahja spavao pokraj njega. Konj, kojeg je uvijek imao spremnog za džihad, bio je svezan nedaleko od njega. Noć je bila tiha i mirna, a nebo vedro i zvjezdano. Zvijezde kao da su probadale zemlju svojim veselim i blagim očima. Duša Usejda ibn Hudajra zaželi da ovaj ugodni ambijent začini Kur’anom, pa poče učiti svojim blagim i milozvučnim glasom: Elif lam mim, zalike-l-kitabu la rejbe fih…  Tada on ču svoga konja kako se naglo uznemiri i poče skakati u krug tako da umalo pokida svoje veze. Usejd ušuti, a konj se odmah umiri i utiša. Onda Usejd nastavi učiti. Ulaike ala hude-n- min Rabbihim… a konj se uznemiri više nego prvi put. On ponovo ušuti, a konj se opet umiri. To ponovi nekoliko puta, pa kada bi god zaučio konj bi se uznemirio i otimao se, a kada bi god ušutio i konj bi se smirivao. On se poboja za svog sina Jahjaa da ga konj ne bi zgazio, pa pođe da ga probudi. U tom času pogled mu se ote put nebesa pa on ugleda oblak kao šator ili nešto slično, od čega ništa ljepše ni čudnije oko nije vidjelo. Oko tog oblaka je bilo ukrašeno nešto poput brojnih svjetiljki, pa je sav vidokrug bio osvijetljen i blještav. Taj oblak se sve više i više penjao u visinu dok mu se ne izgubi iz vida. Kada osvanu jutro on ode Allahovom Poslaniku s.a.v.s. i ispriča mu šta je vidio. Resulullah s.a.v.s. mu reče. – To su meleki, Usejde, koji su došli slušati tvoje učenje. Da si nastavio dalje sa učenjem, vidjeli bi ih i ostali ljudi (bez ikakvog zastora), ne bi se zaklanjali od njih. «

 

Khm, ja sam ost’o ovako ono :O , a ne moram vam ni govoriti zbog čega 🙂 .Ugl. nisam smio o tome ni sa kim pričati niti govoriti, osim sa 1-2 brata u koja sam imao povjerenje da me neće promurtediti, a razgovor je bio , onako, površinski, ispitivački, čisto da vidim reakcije, a opet se sve svodilo na « ma tišu-mišu». Haj, opet prođoše godine, ja ništa o tome, ni sa kim, jedino bi pođahkad po dersovima čuo tako te priče u smislu kako ćafiri vjeruju u neke vanzemljake a ne vjeruju u Allaha i tako to.

 

Nakon tih godina, a prije nekih možda 3-4. ja ti naletim na jedan tekst, pohrabar mogu reć, a koji direktno obrađuje tu temu, čak je i naslov senzacionalistički « Vanzemljaci u Kur’anu» . Pročitam ti ja, i nađem tu zanimljivih stvari. Izmeđuostalog, tu tezu  da Kur’an , moguće je, govori o vanzemljacima, autor argumentuje sljedećim argumentima:

«”Dabbetun”

U Sura 42, Ajet 29 (42:29) Kur’ana, rečeno nam je, “Od Njegovih znakova je stvaranje nebesa i zemlje, i živih stvorenja koja je On kroz njih rasijao: i On ima moć da ih sakupi kad god On to hoće.” (8) Prije nego što nastavimo dalje, moramo ukazati na neke stvari. Riječ “sema”, prevedena kao “nebesa”, je također Arapska riječ za “nebo”. Neko bi mogao prigovoriti da ovaj ajet se odnosi na stvorenja na nebu (kao što su ptice),a ne u nebesima. Ipak, ptice su spomenute odvojeno od stvorenja u nebesima u 24:41, “Zar ne vidiš da Allaha slave sva stvorenja na nebesima i  na zemlji, i ptice raširenih krila?…” (9) U pojašnjenju za ajet 42;29, Muhammed Asad kaže,”U Kur’anu, izraz “nebesa i zemlja” se uvijek odnose na cijeli univerzum.” (10)Kur’an spominje nežive stvari također slave Allaha: “Zar oni ne vide stvari koje je Allah stvorio, kako svojim pomjeranjem sjena potčinjavaju se Allahu…”(16:48). (11) Prema tome, zar ne mogu stvorenja u nebesima spomenuta u ajetu 42:29, da budu nežive stvari. Ne. Sljedeći ajet,16:49 kaže, “I Allahu se potčinjava sve na nebesima i na zemlji, bilo da su živa stvorenja ili anđeli (meleki)…”. (12) Riječ prevedena kao “živa stvorenja” ovdje je ista riječ kao i u ajetu 42:29- “Dabbetun”.

Komentira Asad, “Riječ dabbah se odnosi na svako svjesno, zemaljsko biće sposobno da se spontano kreće naspram nezemaljskog, duhovnog bića, kao što su”anđeli” “. (13) Drugim riječima, ajet 42:29 se odnosi precizno na vrstu živih bića za kojima naučnici tragaju, a ne neka metafizilka bića. Yusuf Ali kaže,”Dabbetun: životinje, živa, gmižuća bića svake vrste.” (14) To je ista riječ korištena u ajetu 2:164,”…u životinjama svake vrste koje je On rasijao po zemlji…su znakovi za one koji posjeduju mudrost,” (15) i u ajetu 24:45,”I Allah je stvorio svako živo biće od vode: neka od njih puze na svojim stomacima; neka hodaju na dvije noge; a neka hodaju na četiri. Allah stvara šta hoće…” (16)

Komentirajući na ajet 42:29, Allama Šabbir Ahmad  Usmani kaže, “Ovaj ajet ukazuje na to da kao na zemlji, postoje neke vrste životinja- živih organskih bića- na nebesima također.” (17) 

Na isti ajet, Yusuf Ali komentira, “Život nije ograničen samo na našu malu Planetu. To je stara spekulacija da se misli da neka vrsta ljudskog života postoji na planeti Mars… predpostavimo da Život u ovoj ili onoj formi postoji rasijan po milionima nebskih tijela razbacanih po svemiru.” (18) Iz ovakvih izjava, čitaoc može shvatiti da su Musimanski učenjaci dosta svjesni činjenice da ajet 42:29 jasno spominje postojanje vanzemaljaca (prim. prev. misli se na vanzemaljce sa organskom životnom formom, možda sličnom našoj ili drukčijom što je za predmet diskusije na ovom levelu doista irelevantno)……

Sura 27:65 kaže, “Reci: Niko ni na nebesima ni na zemlji, osim Boga, ne zna ono što je skriveno: niti znaju kada će biti proživljeni.” (22) Ovaj ajet ukazuje da, kao ljudi, postoje druga stvorenja u kosmosu koja će biti proživljena nakon smrti. Rečeno nam je u ajetima 19:93-96, “Nema nijednog stvorenja ni na nebesima ni na zemlji a da neće doći Milostivom kao rob. On ih sve poznaje i broj im određuje. I svako od njih ce Njemu doći pojedinačno na Dan Obračuna. Na one koji vjeruju i čine dobro, Bog će podariti ljubav.” (23) Iz ovih ajeta mi saznajemo da postoje vanzemaljska živa bića, kao što smo mi, te da će biti podvrgnuta sudu na osnovu onoga sto su tokom života radili. Među njima su i vjernici. Prema tome, prirodno, biće vanzemaljaca koji su nevjernici. Vjernici će biti nagrađeni. Živa bića koja se u gornjim ajetima spominju teško da se mogu smatrati mikroorganizmima. Kur’an se obraća stvorenjima čiji razvojni level ih čini moralno odgovornim bićima. Ona moraju posjedovati kvalitete koje se pripisuju inteligentnim živim bićima…… 

Sluačaj sa Ibn Abbasom je vrlo interesantan. On je bio jedan od Poslanikovih drugova i njegov biži rođak. Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) se molio Bogu da podari Ibn Abbasu osobito razumjevanje Kur’ana (73), i on je kasnije postao jedan od najvećih tumača Kur’ana. Maulana Maududi pišući u njegovom djelu Tafhim-ul-Quran, kaže da, “Ibn Abbas (radiallahu anh)…je vjerovao bez sumnje da u univerzumu postoje mnoge planete kao Zemlja. …On nije samo poučavao da su takve zemlje nastanjene inteligentnim bićima nego da su njihovi stanovnici isti kao stanovnici na našoj Zemlji. On je otišao čak dotle da je rekao da oni mogu imati Poslanika kao što je naš Poslanik, i Adema kao što je naš Adem, i Nuha kao našeg Nuha, iIbrahima kao našeg Ibrahima, i Isaa kao našeg Isaa (Allahov mir neka je na sve njih).” (74) Znanje o postojanju vanzemaljaca i njihovom spominjanju u Kur’anu, bilo je prisutno među Muslimanima od prvih dana Islama!

Ima još nešto o Ibn Abbasu. On nije na sve strane pričao o svojim mišljenjima u vezi vanzemaljaca. Radije, on je bio dosta tajnovit u vezi te stvari. Razlog tome je bila njegova bojazan da bi njegove ideje mogle zbuniti ljude. Zapravo, on se bojao da bi ljudi mogli doći u opasnost da postanu nevjernici ako bi počeli takvo što nijekati, jer sam Kur’an o tome govori. Možda su takve iste strepnje navele kasnije Muslimanske učenjake da izbjegavaju diskusiju na tu temu, pa tako danas, mnogi Muslimani nisu svjesni da je Islamu tema vanzemaljaca poznata od početka. Ali vremena su drukčija danas.  (autor aludira na predaju kada je ibn Abbas r.a. upitan za timačenje ajeta o sedam nebesa i sedam zemajla a gdje je njegov odgovor bio : “Jesi li siguran da ne bi postao kâfir, kada bih te o tome obavjestio.” (Tefsir Taberi), 28-152.)

……

 

Autor navodi još neke stvari ali mislim da je i ovo dovoljno.

 

Ovo je i mene malo oskolilo , ali nisam plaho o tome govorio, jer sam smatrao da i ako ima nešto u tome, nije toliko ni bitno, Sa odinama se čovjek valjda malo promijeni pa mu se i teme i prioriteti malo pobrkaju ili poslože, ovisno od gledanja. Ali sam svakako bio malkice oduševljen, kako zbag same teme tako i zbog činjenice da se muslimani oslobađaju straha da govore o različitim temama, a kako vidimo to nije novina nikakva, samo što su nama naše drage daije , da ih Allah nagradi, mnoge stvari preskakali odabirući da nam prenesu i na neki način nametnu samo onaj stav i mišljenje koji su i sami prihvatili i odabrali za slijeđenje. Ali to je druga tema.

 

A na ovaj post me potaknuo ovaj video koji dajem u prilog, koji sam pogledao neku noć,  u kom šejh Yasir Qadhi odgovara na upravo to pitanje i, sam dijelim njegovo mišljenje. Poslušajte!

 

Osim odgovora na to pitanje, možete saznati i za jedan jedan naučni rad o Ibn Tejmijji , a koji dajem u prilog također, rađen od strane jednog nemuslimana a koji je zaista zadivljujući, bar ‘nako na oko i na prvu J . Pa bujrun!

 

Ps. ko ne zna ko je Y.Qadhi nek gugluje.

 

 

link za tekst o Ibn Tejmijji :

https://www.academia.edu/701944/Ibn_Taymiyyas_Theodicy_of_Perpetual_Optimism._Leiden_Brill_2007_open_access_

Ko me ima na fb-ku, već je mogao čitati ovaj članak, jednostavno pravim bekap , tako da će biti još tekstova otamo nekih, a koje smatram bitnim, u smislu (ne isključivo) da pružaju neke druge poglede i šire vidike u odnosu na do sada ustaljeno obrađivanje nekih tema, pa tako i ove.

 

Inače smo naviknuti na plašenje i zastrašivanje i tako sami sebe ubjedimo da smo propast živa, ali evo malo i optimizma. 😉

———————————————————————————————————————————————–

Ljudi se razilaze o ovom pitanju. Jedni kažu: “Srce može zauzimati samo jedan pravac,

ako se uputi tim pravcem, ne može ići drugim.”

Oni kažu: “Kao što čovjek ne može posjedovati dvije želje u vezi s jednom stvari, isto tako

ne može spojiti u svom srcu dvije ljubavi.”

Šejh Ibrahim er-Reki, Allah mu se smilovao, zastupao je ovo mišljenje.

 

Drugi vele: “Moguće je da srce zauzme dva ili više pravaca, tako što će se okrenuti prema

jednoj stvari, i to ga neće odvraćati od druge stvari.”

Oni kažu: “Srce može dosta toga podnijeti, pa ako ga zaposliš, ono će to izdržati.

Ako na njega natovariš nešto teško, ono će izdržati, a ako ga zapostaviš, ono neće biti u

stanju da ponese težak teret.

U prostranom srcu mogu se sjediniti ljubav prema Allahu, dž.š., i briga za dobrobit Njegovih

robova, i ni jedno od toga neće uticati na drugo.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., bivao je u namazu, potpuno predan Allahu, dž.š., a pri tom se

brinuo za one koji su klanjali iza njega.Čuo bi plač djeteta,pa bi skratio namaz bojeći se da

ne oteža majci djeteta

(Buharija i Muslim).

Zar ne vidiš da je srce Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bilo u stanju da u isto vrijeme misli na dvije stvari?

 

Pogrešno je misliti da je ovo prisutno samo kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Omer, r.a.,

mislio je o opremanju vojske dok je obavljao namaz.(Buharija i Ibnu Ebu Šejba od

Ebu Osmana el Hindija da je Omer r.a. rekao:»Ja opremam vojsku dok sam u namazu»

Ševkani veli:Riječi Omera r.a. znače: razmišljam o opremanju vojske).Njegovo je srce bilo u

stanju da misli na namaz i na borbu na Allahovom, dž.š., putu, u isto vrijeme.

 

Ovo je povezano s prostranošću srca i njegovom skučenošću, njegovom snagom i slabošću.

 

Oni dalje kažu: “Vrhunac ibadeta jeste da čovjek bude u stanju da u isto vrijeme misli na

Onog Koga obožava i da u isto vrijeme pazi na propise vezane za obožavanje, tako da mu

jedno od toga ne remeti misao o drugom. Ovo sto smo spomenuli očigledno se dešava,

npr. čovjek nekada nešto radi pred vladarom, a njegovo je srce u stanju da se skoncentriše

na posao koji radi, i da u isto vrijeme pazi da li se vladar zanima za njegovo djelo i da li ga

ono interesuje. Ovo je stanje svakog zaljubljenog koji nešto radi za svoju voljenu osobu bilo da je prisutna tu ili ne.”

 

Kazu da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., plakao kada mu je umro sin Ibrahim.(Buharija) Njegov plač bio je zbog milosti koju je osjećao prema svome djetetu. Njegovo je srce bilo

u stanju da plače iz samilosti prema djetetu i da u isto vrijeme bude zadovoljno

Allahovom, dž.š., odredbom. Žalost u srcu nije isključivala zadovoljstvo Allahovom, dž.š.,

odredbom.

Kada je umro Fudajlov sin, on nije bio u stanju da u svom srcu spoji ove dvije stvari, pa se

počeo smijati. Neko ga upita: “Zar se smiješ a tvoj sin je umro?” Fudajl mu odgovori:

“Allah, dž.š., odredio je da se to desi, pa volim da budem zadovoljan Njegovom odredbom.”

Poznato je da između postupka Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i načina na koji je postupio

Fudajl postoji ogromna razlika koju samo Allah, dž.š., zna. Njegovo srce nije toliko prostrano

da u sebe primi ono što je primilo srce Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

 

Slična ovom događaju jeste i situacija kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., dozvolio Aiši, r.a.,(Buharija i Muslim) da sluša pjesme djevojaka koje su pjevale u njenom prisustvu, ali ga to

nije odvratilo od sjećanja na Gospodara. On je vidio u tom postupku korist, jer je na taj

način pružio malo zadovoljstva duši koja je manje jaka, i to joj je povećalo ljubav prema

Allahu, dž.š.,Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., i vjeri. Ponekad duše, kada im se pruži malo

zadovoljstva, s više poleta i svesrdnije ispunjavaju svoje obaveze.

Međutim, srce Omera, r.a., nije bilo u stanju da to shvati, te je stoga prekorio djevojke koje

su pjevale u kući Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

Koliko je samo događaja i doživljaja koji okupiraju srce čovjeka i podsjete ga na obaveze

prema Allahu, dž.š., kao što pjesnik veli:

 

“Na tebe me potsjeća i dobro i zlo 

i ono čega se bojim i čemu se nadam i u šta sam uvjeren da će se desiti.”

 

Desi se da događaji okupiraju čovjekovo srce, pa ono zaboravi na Allaha, dž.š., i okrene se

prema nekome drugom. Široko srce trudi se, u okvirima svojih mogućnosti da se,

pored obaveza koje ima prema stvorenjima, usmjeri prema Allahu, dž.š. Ono ne bježi od

druženja s njima niti bježi u pustinju, brda i u osamu. Ono nastoji da se u društvu ostalih

preda Allahu,dž.š., a ako ga drugi napuste, ono samo nastavlja svoj put. Ovo je rezultat

istinske ljubavi. Uzmimo primjer pjevača. Kada on pjeva, i oni koji ga slušaju pjevaju s njim.

Međutim, ako se oni ne užive u njegovu pjesmu i budu nemarni prema njoj, on neće prestati

pjevati samo zato što ga ne slušaju gruba i tvrdokorna srca.

Ibn Tejmijje zastupao je ovo mišljenje koje je uistinu jako i ima dobru potporu u dokazima.

 

Ibn Kajjim el-Dževzijje; Uvođenje zaljubljenih u vrt ljubavi, 318-320

Ebu Hurejre r.a. veli da je Muhammed a.s. rekao:

“Allah zaista voli da se pomogne tužan i razočaran čovjek.”
(Ibnu Asakir, – hasen)

 

Pa evo, za sve tužne i razočarane jedan video sa nadom i željom da se bar malkice na tren jedan raspolože. 🙂

 

ps. ja brte mili sam oplako na ovo 100 puta 😀

 

Nakon posta o kiflama, nako sam malo sa nekom bračom prič’o i diplio, i zaključili smo da je , nažalost, mnogo i onih koji praktikuju islam, a koji ne poznaju dovoljno osnovne propise u islamu,  a to obuhvata i propise vezane za čistoću.

Zato sam odlučio da napišem, zapravo da prepišem,  ovaj post a koji će nastaviti da tretira istu temu a radi se o poglavlju iz knjige;

 

“Bašća namaza” (Hadiqatus-Salah) , autora, poznatog bošnjačkog velikana i čuvenog pravnika hanefijske pravne škole, Hasana Kjafije Pruščaka a koje je sa arapskog preveo dr. Muharem Štulanović.

DakleM………

—————————————————

”

ISTINDŽA’ (Pranje -čišćenje analnog i prednjeg otvora nakon velike i male nužde)

 

Kao uvodni dio abdesta smatra se pranje nakon velike ili male nužde, kako je već spomenuto. To je sunnet. Istindža’ je traženje odstranjivanja nečisti, koje izađe iz stomaka kao što je mokraća, izmet, sperma i sluz koja joj prethodi kod polnog snošaja, ili sluz koja se luči nakon napornog mokrenja ili krv koja poteče iz dva prirodna otvora.

Ne mora se obavljati čišćenje nakon puštanja vjetra, jer on nije nečist, iako izlazi iz stomaka.

Čišćenje onoga što ne izlazi iz stomaka na dva prirodna otvora za izbacivanje fekalija, ne naziva se istindža’.

 

Može se očistiti kamenom, drvetom i zemljom, Time se briše čmar, dok se ne očisti, bez obzira na broj brisanja, jer se za udovoljavanje ovog sunneta uzima u obzir otklanjanje nečisti, a ne broj pokušaja. Ako se ostvarila čistoća nakon samo jednog potiranja, to je dovoljno, i obratno; ako se ne očisti sa tri potiranja nastavlja se još.

 

U ljetnom periodu prvo se, zbog predrostrožnosti da se ne uprljaju testisi koji su spušteni zbog ljetne vrućine, potire prema nazad (idbar), drugi put se potire prema naprijed (ikbal), i treći put prema nazad, ponavljajući čin čišćenja.

“Idbar” je dakle, povlačenje predmetom kojim se čisti nazad, a “ikbal” suprotno tome.

Zimi se prvim potiranjem ide prema naprijed, a drugim nazad, zato što su testisi skupljeni a potiranje naprijed je efikasnije u čišćenju, zatim se potire nazad-naprijed, forsirajući čistoću i čišćenje.

 

Žena uvijek prvo potire prema nazad da se ne bi uprljao njen polni organ.

 

Pranje vodom nakon potiranja kamenom je od adaba. Potom se operu ruke, a zatim popršće otvor vodom što više i opere ga unutrašnjim dijelom jednog, dva ili tri prsta ako je potrebno, na jagodicama prstiju, kako nečistoća ne bi zapala iza nokata.

Obavezno pranje je ako se nečistoća raširi oko čmara više od veličine dirhema, po njima dvojici ( Ebu Hanife i Jusuf), dok se kod Muhammeda ( hanefijski pravnik, učenik Ebu Hanife) računa zajedno sa onim što je u samom otvoru. Sa čistoćom onoga što se čisti, čista je i ruka.

 

Mekruh je:

Obavljati istindža’ desnom rukom, osim u krajnjoj potrebi.

Zatim, obavljati je sa kosti ili hranom ljudi i životinja,balegom, iglom, keramikom, ugljem i nečim vrijednim po mjerilu ljudi, kao što je krpa kadife ili sl., jer to isključuje poštovanje zbog zabrane pomenutih stvari……”

 

Ja bih još ovome dodao, a to sam naučio iz nekih drugih ćitaba ili dersova, da treba obratiti pažnju na zadnji dio čmara i potrati taj dio pokretom od sredine otvora prema vani i obratiti pažnju na utor koji pravi koža i sam taj krajnji, zadnji dio čmara, a u kom može ostati nečistoće.

 

Ne bih ja o ovome pisao , da ovo nije nešto sa čime se svakodnevno srećemo i što nam je potrebno svaki dan.

I…Allah se smilovao našim precima, našoj ulemi, koja nas niej ostavila a da niej i o najsitnijim detaljima pisala i prenijela nam znanje o tome. 🙂

 

Pa eto, i ja se nadam da će ovo nekome koristiti inšaallah, a onaj ko je već znao , da se podsjeti.

 

😉

Ima ljudi koji se žale na druge, na prijatelje, pa neki ih čak nazivaju “prijateljima” , jerbo vele eto, kako ih ovi zovu i traže samo onda kada im trebaju za nešto, za neku uslugu, pomoć itd….samo ih se tada sjete i naumpadnu im!

 

Nemojte živi bili tako misliti o drugima. A ni o sebi. Nemojte šejtanu vrata otvarat i prepustiti se sujeti i tvrdoglavosti jer….

 

Možda ste baš jedni od ovih!!!

 

Ibnu Omer r.a. veli da je Muhammed a.s rekao:

“Zaista Uzvišeni Allah ima robova koje je naročito odredio za potrebe ljudi. Ljudi traže od njih pomoć u svojim potrebama. Takvi ( kojima se ljudi obraćaju u nuždi) su sigurni od Allahove kazne.”
(Taberani; – hasen)

Više tema mi je u glOvi, al evo saću o ovoj.

 

DakleM, ja ti i žena u mene, ujutro kada idemo na pos’o, obično usput kupimo kifla. Imaju dva tipa koja iz auta prodaju ujutro , na putu kojim ide raja na pos’o. Prije je bio samo jedan.

 

Ja sam vazda kupov’o kod ovog jednog, haj reko znam tipa, iz čaršije tude, kod njega ću. I tako je to trajalo.

I jedno jutro kad nisam radio, odem ti ja na kahvu poslije sabaha i jednu kahvanu đe kahvendiše ova džamijska raja poslije sabaha, a i radnici koji rano idu na posao svrate, kad tu i ovaj tip što prodaje kifle ( ne pravi ih on , on samo prodaje za sebe nako). Ništa čudno i neobično, viđo sam ga i ranije.

I, ide ti tip u wc. Izlazi, prije neg’ je uš’o….iiiii zakopčava šlic, nako, ono, kaubojski, đutanski, điberski….Mene kad nije šlOg strefio. Odma mi pred očima one kifle, njegov «mali», šlic ….fuuuuuuj , bljak.

Reko’ sam sebi,’E neš više kifli uzest kad bi crko.’

 

Naiđemo ujutro ja i žena, reko, nećemo kifle…veli ona «štooo?» , ma nečemo….utom se nakako pojavio i ovaj drugi i reko saćemo kod njega kupovat. I onda ispričam svojoj sqwo šta je u pitanju …rekaciju pretpostavljate.

 

Haj sad , kontam, čoe’k je džahil, pa ništa neobično, mada ..brate mili, nemoraš biti opsjednut čistoćom pa da radiš neke osnovne stvari, al’ haj.

 

Problem je kad ugledam ljude koji dolaze u džamiju, odu u wc, izlete brže neg što su ušli. Nit se podaperu, nit ruke operu, a onda ti lete da se selame s tobom ….ugfffffffffff.

 

Zato, ako ima neko ko ne poznaje adete i propise u vezi higijene prilikom obavljanja male nužde , u islamu,  evo ukratko.

 

Nakon obavljene nužde, treba se potrat nečim, sada je to najčešće tariguz ili maramica, i onda vodom se podaprat, makar poprskat samo. A može se i samo vodom oprat, al’ onda dobro se oprat!

 

Lijepo je, ako su uslovi takvi da omogućavaju to, da se mokri čućeći, ili sjedeći na wc šolji, jer je tijelo u boljem položaju da se bolje isprazni cisterna.

Nakon što prestane se sa mokrenjem, dobro je da se malo nakašlje insan, jer kašalj prouzrokije dodatni pritisak i izađe ako je štagod ostalo.

Dobro je i pritisnuti prstom (lijeve ruke) , mjesto između mošnji tj. muda ( muda su medicinski izraz da se razumijemo) i analnog otvora, jer time dodatnim pritiskom dođe do izlaska ostatka mokraće.

 

Na kraju se vodom dakle podapereš, al neka vode, jer ako bi slučajno došlo do izlaska nekog ostatka u vidu kapi, onda će ta voda količinski prevagnuti i odjeća će se smatrati čistom.

 

Nakon toga, opereš fino ruke, sapunom ako ima, i tek si onda slobodan.

 

Sve ovo je jako bitno radi šerijatske čistoće, da bi čovjeku bio ispravan namaz, a i da bi izbjegao kaburski azab, kako je navedeno u hadisima.

 

Hajte, živi bili sad recite ovako:

 

Subhanallahi we bihamdihi, subhanallahil-Azim

 

Ko ovo kaže, Allah će mu zasaditi palmu u Džennetu.

 

Pa onda, jednog dana, inšaallah, kada budete šetali svojim Džennetskim bašćama, pa dođete do ove palme, pa kažete “Aaaaaa, ovo je ona palma što sam proučio/la onda onaj zikr što nam je Alkemichar rek’o u onom postu”

 

Pa me potražite , ili samo poželite da me nađete 🙂 , da se vidimo i ispričamo, podsjetimo dunjaluka i svega…..tamo neće biti moguće ni grijeh kakav počiniti a niti će ljubomore biti.

 

A ako me ne nađete, kao što veli šejh Jakub, zamolite Allaha za mene da mi se smiluje 🙂

 

ps. samo da kažem da je dobar fol ovđe što se ne vidi KO ti lajka i to, bolje za srce 🙂

Ebu Hurejre r.a. veli da je Muhammed a.s. rekao:

“Svaki posao ima svoju oštrinu (pretjeranost), a svaka oštrina ima svoju malaksalost (ublaženje). Pa kad je čovjek umjeren (u poslu ili ibadetu) i drži se sredine, računajte ga od dobrih ljudi, a kada ljudi počnu upirat prstom u njega (zbog njegove pretjeranosti), ne ubrajajte ga među dobre ljude.”
(Tirmizi, – sahih)

 

Nekad, poodavno, na početku mog povratka vjeri, kao i velika većina tadašnje omladine , a i sadašnje , smatrao sam i bio stava ŠTO EKSTREMNIJE TO BOLJE A I  ISPRAVNIJE….GARANT! A to je podrazumijevalo i biti drugačiji od prosječnih vjernika, tradicionalnih muslimana, Bošnjaka.

 

Al’ šipak!!!

Nije burazere baš to tako!

 

Što više čovjek uči, i potiskuje taj početni hamas i daje prednost razumu, počinje da uviđa koliko nije bio u pravu u mnogim stvarima.

 

Tako sad vavik izaberem sredinu. Na primjer: prije bi se raskorači kolko mogu u namazu – sada stanem normalno, niti se raskoračim jer mi je to nekako daleko od skromnog i bogobojaznog stajanja pred Allahom dž.š. ( ne mogu zamisliti da će neko na Sudnjem danu stajati ‘nolko raščavrljenih nogu k’o kad sam i sam tako stajao, samo zamisli tu scenu i pomisli kako češ stajati pred Allahom s.v.t. toga dana) ; a isto tako niti sastavim noge ko derviši, ili naše Bošnje, vele , četiti prsta! Al’ kad sam čitao Hasana K. Pruščaka, on veli NAJMANJE četiri prsta.

Daklem, sredina, niti ‘nako nit’ ovako, vengo između!

 

Ruke na namazu, dizanje, niti do ušiju, niti do prsa, već između.

Vezanje ruku, niti ispod pupka, ni’ na prsima, već ‘nako, ‘nako, sredinom 🙂

 

To tako ja, a drugi kako hoće: Sloboda je još uvijek. I inače, kad imam nedoumicu , biram lakše, biram sredinu, u svemu i siguran sam da imam najmanje šanse da fulam, a Allah najbolje zna.

 

Još samo jedan citat od mog ahbaba i profesora, sada i glavnog imama  Saliha I. , iz jednog članka, gdje veli:

 

“Vraticemo se malo na tezu: Islam je vjera sredine. Naime, ova teza je uzeta iz kur’anskog ajeta, koji glasi: “I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu, najbolji ummet (‘ummeten wasatan’), da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da Poslanik bude protiv vas svjedok…” (Prijevod znacenja – El-Bekare, 143.) ‘Wasat’ na arapskom jeziku znaci sredina, središte ili centar. Kako onda shvatiti ispravnost prijevoda: “pravedna zajednica”, ili “najbolji ummet” ?Ili, kako shvatiti tumacenje Ibn Kesira, rahimehullah, koji kaže: “Pod rijecju ‘wasat’ se misli: najbolji i najplemenitiji… …a to je stoga što je Allah, dž.š., specificno za ovaj Ummet propisao najbolje propise i najjasniji pravac kojim ce ici…”? (Vidi: “Tefsirul-Kur’anil-‘Azim”,1/181) Odgovor je vrlo jednostavan: upravo ta sredina koju zagovara Islam je ono što je najbolje, najplemenitije i najpravednije.”

 

Hvala na pažnji 🙂

“Post Ašure je uzrokom praštanja grijeha koji su učinjeni protekle godine!”

(Muslim)

 

Kako je divan naš Plemeniti Gospodar 🙂 <3

 

Neko ko i ne zna plaho o zvijezdama, a voli gledati zvijezde i zvjezdano nebo, može vrlo lahko uočiti neke oblike, a jedan od njih je i tzv. ljetni trougao.

 

Čine ga tri zvijezde naravno, Deneb , Altair i Vega i taj trougao je skoro pa perfektan istokračni trougao.  Lijepo ga je vidjeti i uživati u njemu.

Mana je što se on može vidjeti samo na ljetnom nebu, i ovih dana on več išćezava sa neba.

 

Ali zato ranoranioci, posebno oni koji idu na sabah, mogu uživati u Orionu, Siriusu – najsjajnijoj ZVIJEZDI na našem nebu, kao i u Veneri, koja jeste sjajnija od Siriusa, ali nije zvijezda.

 

Ono što mnogi ne znaju, a tu spadaju i ovi s početka koji gledaju a ne znaju :D, je to da Vega , Deneb i Altair nisu zvijezde koje čine jedno sazvježđe tj. ne nalaze se u istom sazvježđu.

 

Vega je u Liri, Deneb u Labudu i Altair u Orlu.

 

One su samo najsjajnije zvijezde u svojim sazvežđima.

Iako , prirodno čine ljepotu, sklad i cjelinu, ljudi su ih odredili i ukalufili u neke svoje cjeline i oblike.

 

Pa ipak , i kao dio tih svojih sazvježđa, čine jedan od najljepših prizora na nebu.

 

 

Pa uživajmo u njihovoj ljepoti kad nam ja Bog dao 🙂

 

“Mi smo nebo najbliže vama sjajnim zvijezdama okitili” Saff 6

 

ps. mor’o sam editovat malkice.

Kulejb ibnu Šihab r.a. veli da je Muhammed a.s. rekao:

“Allah voli onoga radnika koji kada radi nastoji da svoj rad učini što boljim i ljepšim.”
(Taberani; – hasen)

 

Mislim da je ovaj hadis jedan od onih, uz tumačenja ajeta i nekih drugih općih stvari u islamu, koji me je odgojio i na temelju kojeg sam u sebi izgradio stav da, bez obzira na neke stvari koje se dešavaju oko mene a vezane su za mene lično ili općenito za odnose u i na radu, ipak dam sve od sebe da posao koji radim i koji mi se povjeri poukšam maksimalno kvalitetno uraditi i ispuniti sve ono što se od mene očekuje po ugovoru sa poslodavcom.

 

Bez obzira i na to što smatram da sam malo plačen za taj (neki ) posao;

 

bez obzira i što se moji – naši nadređeni ne ponašaju prema nama radnicima onako kako bi trebali i morali da se ponašaju, pri čemu najviše mislim na bezobzirno iskorištavanja a zarad dobijanja nešto veće zarade u vidu stimulacije ( u koverti mimo zvanične plate) za dobro obavljen posao a u  kojoj samo oni participiraju i konzumiraju dok nas koji smo učestvovali itekako u tome “nagrađuju” odbicima zbog npr. odlaska u wc bez dozvole dotične “gospode” ( o čemu ću se posebno  istrest), a sve to postižu kroz dominantno dva instrumenta: mobing i buling, –  a vrlo malo kroz stručno i kvalitetno upravljanje procesom proizvodnje i rada – da ne govorim o primjeni savremenih naučnih metoda iz oblasti rada a pretežno iz oblasti psihologije i menadžmenta ljudskih resursa;

 

bez obzira i na neke radne kolege koji svjesno  nesavjesno obavljaju svoje radne zadatke – fušere , kako se kolokvijalno kaže 🙂 , pa onda neko drugi mora da za njih ili zbog njih obavi njihov dio posla;

 

bez obzira i što ti nekad dođe sve do guše i najrađe bi sve poslao u MP3, opalio nekoga šakom i onda pobjedonosno išetao iz firme , ne mareći za posljedice….

 

Sve to treba vjernik , ukoliko nije u mogućnosti objektivno promijeni stanje na bolje, da istrpi i potčini se Allahu dž.š. i Njegovom poslaniku a.s. i svoj posao obavi što bolje, ljepše i kvalitetnije, u ime Njega, očekujući nagradu i zbog halal opskrbe zbog koje trpi te neke nepravde i zulum…….

 

A najljepša nagrada je kod Allaha dž.š..

 

” I ako budete izdržali i Allaha se bojali pa tako trebaju postupiti oni koji su jakom voljom obdareni.” Ali-Imran 186

 

 

 

Pošto ja pravim cipele, mada nisam obučar, pa da vam reko samo kažem, kako da odaberete dobre cipele.

 

Glavno je, ne uzimajte cipele koje su lahke, već one koje su teže u ruci.

 

Razlika na nozi od 100-200 grama neče se ni osjetiti niti će vam biti teže hodat zbog te težine , niti će vas noge više boliti.

Težina znači da su pravljene od prirodnih materijala, npr. koža prava je teža od umjetne i sl. To isto znači i da džon ima u sebi više gume a manje plastike, a time j ei teži. Isto tako , to znači i da cipela u sebi sadrži neke dodatne dijelove, koje vi ne vidite, a daju čvrstinu cipeli.

 

I još nešto, kada uzmete cipelu, slobodno joj probajte sve snage, prstima, odvaliti džon..daklem, odma na licu mjesta…ili petu, aku su cipele sa petom.

 

Možeš još pritisnut iznutra cipelu da vidiš je li mehak donji dio tzv. tabanica,  na koji dođe taban, peta…ako je potvrd nije udoban.

 

et’ to….ako mi još šta naumpadne, dopisaću nekako valjda

Ibn Kajjim El-Devzijje u svom djelu « Uvođenje zaljubljenih u vrt ljubavi» , na stranama 413.- 415. navodi sljedeće zanimljive i poučne događaje:

 

Salim bin Abdullah pripovijeda : ” Atika bint Zejd bila je udata za Abdullaha bin Ebu Bekra es-Siddika r.a. Ljubav prema njoj bila je toliko ovladala njime, da je zapostavio trgovinu i pijacu ( u drugim izvorima se navodi i džihad). Ebu Bekr, r.a. mu zbog toga naredi da se jednom od nje razvede, i Abdullah to i uradi. Međutim, bio je ispunjen ljubavlju prema njoj, pa jednog dana sjede pored puta kojim je Ebu Bekr, r.a. prolazio na namaz. Kada je njegov otac prolazio pored njega, Abdullah citira sljedeće stihove:

 

«Nisam vidio ikoga poput mene da se razveo sa ženom poput nje,

a onakva poput nje i ne zaslužuje da bez ikakvog grijeha razvod dobije.

 

Ona ima lijep odgoj, blaga je i plemenitog porijekla je,

skladnog rasta i mnogo je istinoljubiva»

 

Ebu Bekr, r.a., smilova mu se te mu dozvoli da je vrati. Kada je Abdullah umro, ona ga je oplakala u sljedećim stihovima:

 

« Zaklela sam se da te moje oči nikada neće zaboraviti

i da ću se tvog dodira uvijek sjećati.

 

Tako mi Allaha, oko nije vidjelo ljepšeg od njega,

Čednijeg, ustrajnijeg u ljubavi i strpljivijeg.

 

Kada boj otpočne, hrabar je i smrti se ne boji,

Njegova krv koplja u crvano oboji.»

 

Kada joj je istekao iddet, oženi se njome Omer bin Hattab, r.a., i tom je prilikom napravio svadbeno veselje. Alija bin Ebu Talib, r.a., reče mu: “Vladaru pravovjernih, hoćeš li mi dozvoliti da nešto kažem Atiki?” Omer, r.a., reče: ” Da.” Alija, r.a., priđe joj i reče: ” O ti koja si rekla:

 

« Zaklela sam se da te moje oči nikada neće zaboraviti

i da ću se tvog dodira uvijek sjećati.»

 

Ona zaplaka, a Omer, r.a., reče Aliji, r.a.: “Ebu Hasane, šta te je navelo da to uradiš? Sve žene postupaju kao i ona.” Kada je Omer, r.a., ubijen, oplakala ga je sljedećim stihovima:

 

« Oko plači i obilne suze pusti

ne posustaj u plaču za hrabrim i plemenitim junakom.

 

Smrt poznatog junaka bol mi nanese

U trenutku kada sam od ljubavi prema njemu izgarala.

 

Reci nesretniku i zločincu koji ga ubi: ‘ Umri i ti’,

Smrt ga je iz svog pehara napojila.»

 

Kada joj je istekao iddet oženio se njome Zubejr bin Avvam, r.a., ( jedan od deseterice kojima je obečan Džennet). Jedne noći ona od njega zatraži da joj dozvoli da ode u mesdžid i da obavi namaz u njemu. Njemu je bilo teško da joj to dozvoli, ali nije mogao da je spriječi zbog hadisa Allahovog Poslanika , s.a.v.s., koji je rekao: ‘ Nemojte braniti Allahovim ropkinjama da obavljaju namaz u džamijama’. On joj dozvoli, a zatim se pritaji pokraj puta kojim je trebala proći u tmini noći, gdje ga nije mogla vidjeti. Kada je prolazila, on stavi ruku na nju. Ona se istog momenta žurno vrati u čudu izgovarajući riječi: ‘ Subhanallah’. Zubejr , r.a. koji je požurio prije nje kući upita je kada se vratila: ‘ Što si se tako brzo vratila?’ Ona mu odgovori: ‘ Prije smo izlazile u džamiju dok su ljudi bili ljudi, međutim, danas je drugačije’. Poslije toga nije izlazila da obavlja namaz u džamiji. Kada je Zubejr, r.a., poginuo, oplakala ga je sljedećim stihovima:

 

« Ibn Džurmuz ubi konjanika hrabrog

onoga dana kada se vojske sukobiše dok je napadao smjelo.

 

Amre, i da si ga upozorio, vidio bi

Da se ne bi pokolebao niti bi mu ruka zadrhtala.

 

Ne imala te majka ako ikada nekog poput njega sretneš,

Sve dok si živ i dok ne umreš.

 

U koliko li je samo bojeva učestvovao i nije se prepao

Dok je tvoje vojnike, e kravin sine Džurmuze, tjerao.

 

Zubejr je bio postojan u bojevima ljutim

Divnih osobina i ponašanja lijepog»

 

Kada joj je istekao iddet zaprosio ju je Alija bin ebu Talib, r.a., ali mu je ona rekla: ‘ Bojim se da ćeš i ti poginuti.’ ”

 

 

Ibn Kesir navodi da je Atika r.a. bila izuzetno lijepa i pobožna.

 

Ne bi otvrao ovdje  pitanje nikaba.

 

Niti ….mnogih drugih stvari…ali svaki dio priče obiluje sa mnogo detalja na osnovu kojih možemo dobiti jednu širu sliku o životu, onom svakodnevnom, naših dobrih prethodnika. Ako ništa, onda bar možemo otškrinuti vrata iza kojih ćemo ugledati stvarni život, njihov, naš, prošli, sadašnji i budući, a kako bi iz svijeta želja, snova , utopije, stali na zemlju, čvrsto ali i opušteno.

Kako bi se oslobodili grča u kojem vidimo da vjernici svakodnevno žive, sami sebi otežavajući i komplikujući neke stvari, kao da im nije dosta i što im ćafiri svih sorti zagorčavaju život na sve načine, a tek tada, kad shvatimo, spoznamo i analiziramo cjelukupan njihov životni opus u svim duhovnim, emocionalnim, socijalnim i drugiom aspektima, možemo i mi krenuti naprijed i ostvariti ono što su i oni u svoje vrijeme.

 

Sklepo sam ovo nabrzake, dodijalo mi bilo kucat :/ , htio sam još svašta reći ,al mi misli ošle…štaš.

Aiša r.a. veli da je Muhammed a.s. rekao:

“Moj Allahu, ko bude upravljao kakvim poslom nad mojim sljedbenicima pa im oteža, budi težak i Ti njemu. A ko bude upravljao kakvim poslom nad mojim sljedbenicima, pa im bude milostiv, pa i Ti prema njemu budi milostiv.”
(Muslim i Nesai; – sahih)
Nekad davno, kada su ameri sa svojim saveznicima savladali Talibane i time srušili i njihovu islamsku državu, ovaj hadis mi je bio povod da napišem jedan tekst za portal za koji sam ponekad pisao nešto ( a koji taj portal nije htio objaviti 😀 ) u kom sam za razlog zbog čega je propala ta država naveo upravo ovu dovu Posalnika a.s.

 

Tadašnji Talibani su naime u toj državi u mnogome otežavali ionako napačenom narodu Afganistana, a sve pod motom uspostavljanja šerijata.

 

Mnoge stvari i nisu bile od šerijata, mnoge su bile bespotrebne, naopake, neke jesu bile od šerijata ali su na nekoj ljestvici prioriteta bile na 2385 mjestu itd. Itd. .. a uglavnom se radilo o rekstrikcijama, zabranama, kažnjavanju za prestupe koji to jesu a i koji nisu itd.

 

Za neke umove je inače pojam šerijata sveden na kažnjavanja i zabrane.

 

Umjesto da se u ionako siromašnoj zemlji olakšava ljudima, da se rješavaju ekonomska i socijalna pitanja , na jedan realan način, da prioritet bude školstvo, zdravstvo……., a ne zabrana tv aparata i radio stanica, šibanje žena po ulici koje čekaju nako, nemirno u redu itd. Itd.

 

Danas smo svjedoci da se u jednoj novoj «islamskoj državi» čine iste pa i mnogo gore stvari i greške, kao i onomad Talibani što su činili. Zabrane, kažjnavanje, zabrane , kažnjavanje i tako u nedogled.

 

I dok sa jedne strane imamo elitu koja pod okriljem nekog svog viđenja šerijata uživa u svojim haremima ( sam halifa valjda ima više žena), vozaju nova auta, nose skupocjene satove, posjeduju najnoviju informatičku opremu i špancaju se po virtuelnim mahalama sa svojim slikama , selfijima …dotle običan narod strahuje, gladuje i pati na svaki način.

 

Zato nemam nimalo sumnje u to da će i ove nasilnike stići dova Posalnika s.a.v.s. iz citiranog hadisa.

 

 

I da napomenem, apsolutno podržavam i sam ,vraćanje i ponovno uspostavljanje islamske države i šerijata, ali ne na ovakve načine već na jedini ispravan, a to je put Poslanika a.s. , selefa i po onome kako to učenjaci, naši suvremenici,  objašnjavaju i čemu pozivaju.

 

 

Raqqa: U Idišovoj državi vlada glad, ljudi u redovima čekaju porciju hrane

Evo čitam sinoć, završena sjednica GO SDP-a u kom su kao nešto zaključili, što mi je manje bitno, a svemu tomu je povod , jel’ , ovaj katastrofalan potop na izborima.

 

I sad kao lafo oni hoće da vide đe zapelo i ko je kriv, šta him ne valja i tako to, pa da kao eto nešto mijenjaju.

 

Pa da im ja kažem šta im ne valja i što su izgubili izbore ovako katastrofalnim rezultatom.

 

1. To je prvo dakle kriv lično i personalno 😀 Zlaja. A to vam je onaj narcisoidni, prepotentni tip, odbojnog ponašanja sa apsolutističkim tendencijama i totalitarnim nagonima koje loše prikriva pod maskom socio-demokratije. Narod jedva doček’o da mu to poruči, a ohrabren i sa sljedećim razlozima.

 

2. Kandidatura Bakira H. za člana predsjedništva. Čim su to objavili negdje na nekom poratalu komentarisao sam otprilike ovako, a i dalje to tvrdim, da je to igranje sa intelektom ovog naroda i da je to identično onome kada su srbi birvaktile kandidirali onu karikaturu Spasoju Tuševljaka za predsjedavajućeg VM. To je bio pravi srpski vic i cirkus , nama bošnjacima prije svega..e tako je i ova kandidatura Bakirova. Bakir = Spasoje – u figurativnom smislu 😀

Tome je vjerovatno kumovala i loša procjena i percepcija javnoga mnijenja , koju su esdepeovci sebi stvorili i ubijedili sami sebe u to , preko svojih medija, prije svega ftv-a. Dakle izgubili su kontak sa realnošću i živjeli u fatamorgani o sebi.

 

3. Treće, ali ne i zadnje, možda i prvo bi trebalo biti, jeste činjenica, da za vrijeme vladavine SDP-a u zadnje četiri godine, BiH kao država, nikada nije bila u lošijoj političkoj situaciji, nikada slabija, nikada bliža sukobu, cijepanju. Nikada snage koje žele razbiti BiH nisu bile jače nego  u protekle četiri godine!

A koliko se sjećam i onomad kada su vodili onu alijansu za promjene, da je u tom periodu BiH imala najmanji BND , što znači da im i sva priča oko ekonomskog oporavka ne pije vode i da su njihovi kadrovi samo jaki na parolama a ne i na djelu – mada , objektivno , razlog ovome mogu biti i mnogi drugi faktori, ali brateeeee, tišu-mišu onda, šta si se nadigo!

 

Et’ to sam želio kasti. 🙂